Garešnica Infinity Festival
Dan otvorenih vrata Odjela za kemiju
Sajam fakulteta i srednjih škola
I. MUZZA vikend znanosti
Sajam mogućnosti – putokaz budućnosti
21. Festival znanosti
Ovogodišnji Festival znanosti (tema: Inteligencija) na Odjelu za kemiju otvorili smo predavanjem pod nazivom: „Kako odabir kvalitete goriva za mozak utječe na rad glavnoga motora čovjeka?“ koje su pripremili studenti prve godine: Jakov Babić, Eduard Homa i Tea Kozić uz pomoć asistentice Nikoline Filipović i višeg laboranta Stjepana Šarića. Na predavanju su učenici srednjih škola saznali što se događa s radom mozga i inteligencijom prilikom zloupotrebe raznih supstanci poput amfetamina i fentanila , kao i da polifenoli iz tamne čokolade mogu povoljno utjecati na koncentraciju prilikom obavljanja intelektualnih zadataka. Zahvaljujemo se na dolasku učenicima III gimnazije Osijek.
Događanja u sklopu Festivala znanosti su nastavljena radionicom Veliki mali kemičari kroz niz zanimljivih i poučnih pokusa. Primjerice preko pokusa sinteza najlona može se shvatiti što su polimeri te se razgovara o tome gdje se sve takvi materijali koriste. Kroz par atraktivnih pokusa kao što su vulkan ili plamene ruke učenici mogu naučiti kako se mogu stvoriti osnovni filmski efekti. U konačnici, ovom radionicom učenici će spoznati kako je kemija svuda oko nas i kako nam na svakodnevnoj bazi olakšava život. Radionicu su pripremili studenti: Silvia Midenjak, Karla Žiha, Ivona Đuranović i Ema Vlahović, uz pomoć asistenata Andree Dandić i Jelene Brdarić Kosanović i profesora Marije Jozanović i Brunislava Matasovića.
U utorak, 23. 4. 2024., održana je radionica za štićenike Centra za pružanje usluga u zajednici Klasje. U radionici naslova „Mozgalice – otkrij tko sam“ sudjelovali se Ana Amić, Anamarija Stanković, Jelena Brdarić Kosanović, Ivona Đuranović i Ema Vlahović. Radionica je putem niza mozgalica publici približila značenje pojma inteligencija, tipovi inteligencije, varke, razmišljanje, snalaženje, apstraktno u usporedbi s realnim, i sl. Korištenjem prethodnih znanja djeca su samostalno rješavala zadatke razne složenosti kojima je cilj bio razvoj raznih tipova inteligencije.
U četvrtak, 25. 4. 2024., u sklopu Festivala znanosti održana je radionica za štićenike Centra za pružanje usluga u zajednici Klasje. U radionici naslova „Vježbamo mozak” sudjelovali su Ana Amić, Anamarija Stanković, Jelena Brdarić Kosanović, Ivona Đuranović i Ema Vlahović. Korištenjem prethodnih znanja djeca su samostalno rješavala zadatke razne složenosti kojima je cilj bio vježbanje mozga, odnosno razvoj raznih tipova inteligencije kroz igru.
MasKEMbal na našem Odjelu bio je spektakularan!
Sveučilišno adventiranje Odjela za kemiju
27. Smotra Sveučilišta
Dan otvorenih vrata Odjela za kemiju 2023.
Na Odjelu za kemiju 1. lipnja održan je Dan otvorenih vrata. Tim su povodom Odjel posjetili vrtićarci te učenici osnovnih i srednjih škola, ali i svi ostali zainteresirani.
Studenti i djelatnici za posjetitelje pripremili su i održali niz zanimljivih i interaktivnih radionica, kvizova, zagonetki i igara. Aktivnosti su bile podijeljene tematski kako bi dočarali kemiju pojedinih godišnjih doba, a posjetitelji su, između ostaloga, mogli pod mikroskopom otkriti svijet kristala, izraditi sapune i mirisne soli te pomoću spektrofotometrije ispitati svojstva otopina.
Bila je to prilika za obići predavaonice i laboratorije te upoznati se s radom Odjela za kemiju na kojemu trenutno studira oko 160 studenata na jednom prijediplomskom studiju kemije te dva diplomska studija, istraživačkom i nastavničkom.
U realizaciji projekta Dan otvorenih vrata Odjela za kemiju značajno su doprinijeli sponzori, Osječka pivovara i Campus caffe.
20. Festival znanosti
Na ovogodišnjem Festivalu znanosti Odjel za kemiju sudjeluje sa posterom pod nazivom Otkrića kemije koja su nam promijenila život, autori: Vedran Gostić, Domagoj Vidaković i Olivera Galović. Koja su to otkrića koja su nam promijenila život možete pogledati na posteru koji je izložen u prostorima Odjela za kemiju.
U sklopu Festivala znanosti 2023. Odjel za kemiju su posjetili učenici 4. razreda osnovne škole Dobriša Cesarić u Osijeku koji su sudjelovali u radionici „Priroda u laboratoriju“ koju su za njih priredili dr. sc. Marija Paurević, izv. prof. dr. sc. Elvira Kovač-Andrić i izv. prof. dr. sc. Martina Šrajer Gajdošik, te studenti nastavničkog smjera Dominik Tadić i Maja Vukić.
Istraživanje o utjecaju energetskih napitaka na zdravlje mladih ljudi
Prošli su tjedan učenici III. gimnazije pod vodstvom profesorica Kristine Kristek i Silvije Krnić na Odjelu za kemiju u suradnji s asistenticom Nikolinom Filipović proveli zanimljivo istraživanje o utjecaju energetskih napitaka na zdravlje mladih ljudi. Istraživanje je dio mini – projekta Burn in, burn out! čiji će rezultati biti predstavljeni na ovogodišnjem CuC-u (Carnet users Conference) koji se održava u Rovinju od 26. do 28. travnja. Učenici su istraživali utjecaj energetskih napitaka na zubnu caklinu, mlijeko kao i utjecaj kofeina na jetru. Upoznali su se sa sastavom energetskih napitaka te su neke od sastojaka dokazivali kemijskih reagensima. Kroz ovaj rad predstavit će se metoda vođenog istraživačkog učenja u svrhu razvijanja digitalne pismenosti, brige o vlastitom zdravlju, razvoja prirodoslovne pismenosti i poticanja interesa prema znanosti, a uz sve to i razvoja znanstvenog vokabulara u engleskome jeziku.
MasKEMbal na Odjelu za kemiju
26. SMOTRA SVEUČILIŠTA
Jelena Kojčinović: Kemija je poput beskonačne slagalice pune novih tragova
Područje je njezina rada kemija (nano)materijala. Proučava polikristalne perovskitne spojeve, njihova električna i magnetska svojstva, te ih sintetizira u nanokristalnom obliku. Istražuje njihovu strukturu i defekte nastale kao rezultat smanjenja veličine kristalita, proučava im električna i magnetska svojstva te, naposljetku, poveznicu strukture i istraženih svojstava. Čini se komplicirano, no ne brinite se, sve će nam razumljivim jezikom objasniti znanstvenica sa Sveučilišta J. J. Strossmayera, dr. sc. Jelena Kojčinović.
Trenutno ste na poziciji višeg asistenta na Odjelu za kemiju, nedavno ste i doktorirali. I dalje se educirate. Zbog čega kemija?– To mi pitanje redovito svi postavljaju jer većina ljudi zazire od kemije. Vjerovali ili ne, nije to bila prvotna i jedina stvar koja me zanimala. Uz nju me zanimala i anglistika i komparativna književnost te molekularna biologija. No kemija je nešto što mi je oduvijek išlo od ruke i otvaralo mi vrata u nepoznat svijet koji nas okružuje. Također, to je deficitarno zanimanje, stoga sam vjerovala da mi bavljenje ovim područjem može olakšati traženje posla. Kemija je poput beskonačne slagalice u kojoj svakim sastavljenim dijelom dobijete novi trag koji vas upućuje u kojem smjeru krenuti.
Bavite se zanimljivim područjem znanstvenog rada. Možete li nam približiti i pojasniti vaš rad?
– Moje je područje rada anorganska kemija, odnosno kemija materijala. Svjesni smo da je u današnje vrijeme trend razvoj tehnologije i minijaturizacija uređaja. Tijekom izrade doktorske disertacije provodila sam istraživanje o tome što se događa s materijalima kada im smanjite dimenzije i kako se mogu poboljšati neka njihova svojstva koja su nam bitna. Svojstva se materijala mijenjaju kada im smanjite dimenzije, te im morate istražiti ograničenja prije implementacije u model nekog uređaja, kao što su nanogeneratori.
Što je znanstveni cilj dizajna spomenutih nanogeneratora?
– Triboelektrični nanogeneratori, koje smo mi u suradnji s kolegama iz Južne Koreje dizajnirali, nisu ništa drugo nego pretvarači mehaničke energije u električnu. Jasnije rečeno, naši mobiteli na dodir rade upravo na tom principu, naš mehanički dodir pretvaraju u električni impuls koji mi vidimo na ekranu. Teorijski, ako bi se mehanička energija mogla pohraniti u jednom takvom nanogeneratoru, on bi se mogao koristiti kao punjač za mobitel, laptop i slično. Primjerice, hodanjem bismo mogli puniti telefon dok slušamo neku glazbu.
Čini se zanimljivim, možete li predvidjeti budućnost takvih nanomaterijala?
– Iako se ne čini tako, ovo je dosta široko područje i zahtijeva još istraživanja prije stvarne primjene. Tijekom godina uvijek se javljaju novi trendovi, tako da određena područja istraživanja padnu u zaborav. Primjerice, neko su vrijeme hit bile gorivne ćelije, no u današnje su ih vrijeme zamijenile baterije. Tako da, znanost je nepredvidljiva i teško je reći hoće li istraživanje ovakvih nanomaterijala dosegnuti svoj vrhunac ili će ih zamijeniti neka druga verzija.
U seriji Teorija velikog praska posao je znanstvenika da istražuju i promišljaju, imaju za to znatna sredstva i druga ulaganja u njih. Kakva je situacija u Hrvatskoj?
– To mi je jedna od omiljenih serija! Jedan od razloga je upravo to što prikazuju neke teškoće s kojima se znanstvenik susreće, a to je najčešće nesigurna akademska pozicija i nedostatna financijska sredstva. Iako su u SAD-u znanstvenici u nepovoljnijoj poziciji, jer moraju konstantno raditi kako bi ih sveučilište zadržalo, njihova sveučilišta imaju puno veća sredstva za rad. U Hrvatskoj imamo situaciju da je većina industrije i znanstvenih instituta centralizirana prema Zagrebu, što je jako loše. Situacija je bolja nego prije nekoliko godina, jer danas na osječkom sveučilištu imate puno veći broj nacionalnih, ali i EU projekata kojima uspijete prikupiti sredstva za nabavu nužne opreme te zapošljavanje potrebne radne snage. Ipak, i pokraj svega toga, mislim da bi se svakako trebala povećati ulaganja u naš dio Hrvatske u svim sektorima jer imamo puno toga za ponuditi.
Vjerujem da zbog navedenog vaš znanstveni rad uvelike ovisi o međunarodnim suradnjama?
– Naravno, kada nešto nemate u matičnoj instituciji, morate se snalaziti. Toga je bio svjestan i moj mentor, prof. dr. sc. Igor Đerđ, koji me je i slao na brojne edukacije i stručna usavršavanja u inozemstvu kako bismo mogli bar djelomice držati korak s postojećim trendovima u znanosti. Tako sam u više navrata boravila na sveučilištima u Giessenu, Ljubljani, Darmstadtu te sudjelovala na ljetnim školama održavanim u Italiji i Mađarskoj. Nisam bila ni svjesna koliko toga mogu napraviti dok nisam došla u jedno takvo okruženje i svakako preporučujem to svima koji se žele baviti ovim poslom.
Dobitnica ste i nacionalne stipendije “Za žene u znanosti”.
– Ta se stipendija u Hrvatskoj već 17 godina jednom godišnje dodjeljuje četirima mladim znanstvenicama (do 35 godina) u završnoj fazi izrade doktorske disertacije, iz područja prirodnih i biotehničkih znanosti, biomedicine i zdravstva te interdisciplinarnog područja. Ja sam ju dobila 2021. godine, kada sam bila najmlađa dobitnica. To mi je dalo vjetar u leđa i pokazalo da se vrijedi truditi oko nečeg što volite, te da će to kad-tad biti prepoznato. Do sada sam treća dobitnica iz Osijeka, prije mene su ju dobile dvije kolegice s Medicinskog fakulteta (2019. i 2020. godine). Nadam se da će se taj broj u budućnosti povećati.
Koliko vama osobno znači ulazak u laboratorij i rad na projektima. Što kada eksperiment pođe po krivu, što kada teče u dobrom smjeru?
– Iskreno, rad u laboratoriju na projektima i rad sa studentima diplomandima na njihovim diplomskim radovima dvije su mi najdraže stvari u mom poslu. Sve što imam u laboratoriju mogu iskoristiti za provedbu svojih ideja. U znanosti ne postoji eksperiment koji je krenuo po krivu, osim ako nešto ne razbijete ili zapalite. Eksperiment može krenuti u očekivanom ili neočekivanom smjeru, a nama je i negativan rezultat – rezultat, te nas upućuje da pokušamo nešto drugo.
Imaju li nanogeneratori budućnost i u poljoprivredi?
– U poljoprivredi se općenito jako naporno radi, dakle, imate puno mehaničke energije koju možete iskoristiti. Također, poljoprivredni su strojevi sve moderniji i prilagođeniji potrebama tržišta. No moramo biti svjesni da modernizacijom ti strojevi postaju sve skuplji, ne samo za kupnju nego i za održavanje, a poljoprivrednici često nemaju toliko financijskih sredstava.
Pitam vas to jer ste dijete sela, i danas živite na selu, a vaš se suprug bavi ratarstvom. Kakav je danas život u ruralnim područjima?
– Danas je trend iseljavanje iz ruralnih područja, bar u Hrvatskoj, jer ljudi idu trbuhom za kruhom. Ako imate posao u gradu, morate imati i automobil, a nekad i više njih, ovisno o broju članova obitelji. To zahtijeva dodatne troškove. Ako imate obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, to zahtijeva svakodnevan rad, a prihodi su nesigurni jer ovise o vremenskim prilikama i cijenama sirovina. Unatoč svemu tome, ne bih mijenjala život na selu za život u gradu. Na selu sam svoja na svome.
Opušta vas glačanje i usisavanje, a ljubav prema knjizi razvili ste još kao djevojčica. Što uz znanstvenu literaturu čitate danas?
– Odmalena sam razvila ljubav prema knjigama, poglavito zbog toga što vam dopuštaju da radnju i likove razvijate na svoj način. Također, kada ih čitate u ranoj dob, i razumijevate ih drukčije nego u kasnijoj dobi. Zbog toga se danas pokušavam vratiti klasicima svjetske literature koje sam čitala za lektire, uključujući Camusa, Andrića, Selimovića, Dostojevskog i druge. Ljubiteljica sam i znanstvene fantastike, tako da povremeno i to čitam kada se želim isključiti i opustiti.
ODRŽAN PhD CAFE
19. FESTIVAL ZNANOSTI
Glavna tema 19. Festivala znanosti je ŽIVOT. Tema koja je dovoljno široka kako bi, kao i uvijek, omogućila kreiranje raznolikog, zanimljivog i zabavnog programa namijenjenog široj publici.Uz poštivanje epidemioloških mjera i nastojanje da se što više aktivnosti održi na otvorenom i online, Festival znanosti nastavlja promoviranje znanstvenih tema. Festival znanosti će se održati u periodu od 2.-7. svibnja 2022.
Radionice su vodile poslijedoktorandica Marija Paurević i docentica Martina Šrajer Gajdošik uz pomoć studentice 3. godine preddiplomskog studija kemije Petre Švab.
Kemičarke 7. razreda OŠ August Šenoa (Sara, Kiara i Lara) posjetile su Odjel za kemiju 8. travnja 2022.
Krilatica „Kemija je čarolija“ uistinu je zaživjela.
Najbolji način savladavanja kemije je putem pokusa, koji osim što su poučni, mogu biti i zabavni i vrlo lijepi. Mlade kemičarke su radeći pokuse upoznale Crnu mambu, Jodni sat, Lava lampu, Slonovu pastu i Zimu u čaši te im je pokazana aparatura za elektrolizu vode i destilaciju modre galice, a oduševila ih je i „zlatna kiša“.
DAN ZNANOSTI U OŠ LJUDEVITA GAJA – PŠ SARVAŠ
Dana 08.03.2022. obilježen je Dan znanosti u Osnovnoj školi Ljudevita Gaja – Područnoj školi Sarvaš u Sarvašu. Tim povodom djelatnici Odjela za kemiju dr. sc. Mateja Budetić i asistent Milenko Korica te studenti Marija Jakić, Monika Rubil, Lorena Šebalj, Darija Glavašević Arbutina, Roberto Basara i Ivan Ćorić pripremili su zanimljive pokuse za učenike svih uzrasta. Kako je to sve izgledalo pogledajte na fotografijama u privitku.
Aktivnosti
Dana 25. veljače, 2022. godine posjetili su nas učenici Gimnazije Vukovar i njihova profesorica Antonija Milić. Uz pomoć dr.sc. Marije Paurević, poslijedoktorandice i studentice Ree Dimitarević učenici su uspješno odradili vježbu “Izolacija beta-karotena iz smrznutog špinata” kojeg će kasnije primijeniti u kremama koje samostalno izrađuju. Rezultati eksperimenta bit će dio projekta “Od terpena do krema” kojeg učenici pripremaju za ovogodišnje Ružičkine dane. Zahvaljujemo se našoj studentici Rei Dimitarević na sudjelovanju u provedbi vježbe.
Mlada znanstvenica Jelena Kojčinović u Osijeku se bavi kemijom (nano)materijala
“Ova stipendija veliko je priznanje mom znanstvenoistraživačkom radu. A kada zbilja uživate u onome što radite i dobijete potvrdu da ste dobri u tome, to vam samo može dati vjetar u leđa. Sretna sam, ponosna i zahvalna”, kaže mlada znanstvenica Jelena Kojčinović, jedna od ovogodišnjih stipendistica Nacionalnog programa stipendiranja Za žene u znanosti koji 15. godinu u Hrvatskoj provode L’Oréal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za Unesco pri Ministarstvu kulture i medija.
Stipendistice su za znanstvenu izvrsnost nagrađene svaka s po 5000 eura, a dosad je u sklopu programa nagrađeno njih 58.
Jelena Kojčinović radi na Odjelu za kemiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, gdje je izradila doktorsku disertaciju do isteka ugovora.
Njena je znanstvena karijera počela na istraživačkom projektu SOLFERROMAT Hrvatske zaklade za znanost pod palicom prof. dr. Igora Đerđa.
link na cijeli članak: (1)
Mlada znanstvenica Martina Rajić: “Vodi me ova misao – Idi, idi, sve dok više ne možeš. A onda idi još malo.”
Svake godine 11. veljače obilježava se Međunarodni dan djevojaka i žena u znanosti.
Žene u znanosti sklonije su traženju svrhe, dobroj organizaciji, empatiji i zdravoj komunikaciji te teže suradnji umjesto natjecanju. Kada mlade žene takvih osobina u svojoj okolini primijete nekoga nalik sebi tko se uspješno bavi znanošću, veće su šanse da će se jednog dana vidjeti u toj ulozi.
Tako je bilo i s našom sugovornicom Martinom Rajić.
Martina Rajić iz Koprivnice trenutno završava diplomski istraživački studij analitičke i organske kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a njezina ljubav prema znanosti nastala je još u djetinjstvu.
Link na članak: (1)
Virtualna smotra Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Smotra Sveučilišta se organizira za učenike završnih razreda srednjih škola, studente i ostale zainteresirane s ciljem pravodobnog obavješćivanja o studijskim programima, dostignućima u pojedinim područjima, opremljenosti pojedinih fakulteta, sveučilišnim kao i stručnim studijima, kreativnim mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama, uvjetima smještaja tijekom studija u Osijeku, studentskom životu te o brojnim drugim detaljima.
Uvodnim se riječima obratio Rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Vlado Guberac koji je istaknuo kako je UNIOS Sveučilište po mjeri studenta u kojemu nastavno osoblje, kroz brojne projekte, međunarodne suradnje te radionice, brine za usmjerenje i motivaciju svakog studenta. Kroz brojne suradnje studenti uče od najboljih, a to pokazuju i brojke zapošljivosti naših studenata. Rektor Guberac zaključno je naglasio kako Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera treba birati vrućim srcem i hladnom glavom jer je UNIOS svakako odličan izbor!
Na Smotri se predstavilo 12 fakulteta (Ekonomski fakultet, Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Kineziološki fakultet, Filozofski fakultet, Građevinski i arhitektonski fakultet, Katolički bogoslovni fakultet, Medicinski fakultet, Pravni fakultet, Prehrambeno-tehnološki fakultet), Akademija za umjetnost i kulturu te 4 Odjela (Odjel za biologiju, Odjel za fiziku, Odjel za kemiju i Odjel za matematiku).
Poveznica na smotru: (1)
Smotra Odjela za kemiju: (2)