Uvod

Kemija je jedna od temeljnih prirodoznanstvenih disciplina i kao takva nalazi mjesto u školskoj nastavi: osnovnoj školi (2 godine), gimnaziji (4 godine), te u mnogim stručnim školama (2 do 4 godine). Ona je i temelj razumijevanja procesa u živom i neživom svijetu na molekularnoj razini, pa je značajnom satnicom uključena i u druge prirodoznanstvene studije kao što su biologija, geologija i mineralogija. Znanje iz kemije potrebno je za izradu gotovo svih predmeta koji nas okružuju. Kemija je glavna prirodna znanost koja ima svoju industriju. Nije potrebno posebno isticati kakvu značajnu ulogu zauzimaju profesori koji svojim entuzijazmom, stručnošću i poznavanjem suvremenih didaktičkih metoda prenose to znanje na nove, mlade naraštaje. Ne smijemo zaboraviti da su oba hrvatska nobelovca L. Ružička i V. Prelog kemičari i da su srednjoškolsko, a djelomice i osnovnoškolsko obrazovanje iz kemije završili u Osijeku, a u prilog značenju valjanog obrazovanja iz kemije u osnovnim i srednjim školama, što znači i potrebitog vrsnog obrazovanja nastavnika citiramo nobelovca Vladimira Preloga (predavanje prilikom preuzimanja Nobelove nagrade):
«Odgovorio sam, kao što se to najčešće kaže, da svatko treba nešto malo nadarenosti, mnogo važnije je naporno i mnogo raditi, ali osim toga treba i nešto treće da bi se uopće išta moglo postići, a to je sreća, mnogo sreće. Zapitali su me zatim u čemu se sastoji ta sreća. Odgovorio sam da najprije morate imati dobre učitelje, a zatim sreću da dobijete i dobre suradnike.»
Sadržaji obveznih i izbornih kolegija predloženog studija kemije,  sastavljeni su na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja i osiguravaju temeljna znanja s kojima će naši studenti biti konkurentni na svjetskom tržištu znanja. Istovremeno, opseg i sadržaji metodičko didaktičkih predmeta osiguravaju da završeni studenti uspješno i na suvremen način mogu prenijetisvoje znanje na učenike u školama. Iako se u osnovnim i manjim srednjim školama možda preferiraju nastavnici dvopredmetnih profila (kemija-fizika, kemija-biologija), sigurni smo da izobrazba za jedan stručni profil (jednopredmetni nastavnički studij) ima značajnu prednost u većini srednjih škola (gimnazije, stručne škole s kemijskim ili prirodoslovnim usmjerenjima). Uz to, za očekivati je da voditelji stručnih aktiva iz kemije, savjetnici u Zavodu za školstvo i pri Ministarstvu budu nastavnici jednopredmetnog profila. Gotovo sva važnija sveučilišta u Europi imaju nastavničke studije kemije bilo u vidu jednopredmetnog studija ili dvopredmetnih studija različitih kombinacija (iako se sada
izobrazba nastavnika u Europi bitnije razlikuje od države do države nego što je to slučaj u samim znanstveno-stručnim disciplinama). Sam studij je vrlo skup zbog laboratorijskog rada sa skupom opremom i kemikalijama. Ipak, rijetko koja sveučilišta nemaju studije prirodnih znanosti pa tako i kemije. U našem susjedstvu studij kemije imaju sveučilišta u Pečuhu, Trstu, Ljubljani, Grazu, Inssbrucku, Beču, Budimpešti, Novom Sadu, Tuzli, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, itd.

Studij kemije na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku do sada se izvodio u okviru studija Biologija – Kemija na Filozofskom fakultetu, prije Pedagoškom fakultetu (od osnivanja 1978 godine), a nastavak je tog istog studija koji se izvodio na nekadašnjoj Pedagoškoj akademiji. Osnivanjem Odjela za kemiju Sveučilišta J. J. Strosmayera u Osijeku kao i završetkom adaptacije odgovarajućeg prostora za rad Odjela (uz korištenje prostora Odjela u sklopu zgrade Prehrambeno-tehnološkog fakulteta), stekli su se svi uvjeti za pokretanje studija kemije.