Popis odobrenih internih znanstveno-istraživačkih projektnih prijedloga za razdoblje 2020. do 2023. godine na Odjelu za kemiju u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ime i Prezime voditelja/Šifra projekta Suradnici na projektu Naziv projektnog prijedloga Tražena Sredstva Predviđeno trajanje projekta Odobrena sredstva za prvu godinu
Martina Medvidović-Kosanović /PPUZN_MMK

 

 Anamarija Stanković,
Željka Maduna,		 Karakterizacija prirodnih antioksidansa

 

 70.000 HRK

 

 36 23.987 HRK
Olivera Galović /PPUZN_OG Martina Šrajer-Gajdošik Ekstrakcija luteina zelenim otapalima iz hrane za nesilice 18.000 HRK 24 8.931 HRK

 
Vlatka Gvozdić /PPUZN_VG Goran Šmit Zelena sinteza metalnih nanočestica 10.000 HRK 12 8.607 HRK

 
Igor Đerđ /PPUZN_IĐ Jelena Bijelić,

Dalibor Tatar,

Berislav Marković,

Jelena Brdarić,

Nikolina Filipović,

 Visokoentropijski metalni oksidi 89.925 HRK 36 23.796 HRK
Marija Jozanović /PPUZN_MJ

 

 Brunislav Matasović

 

 Razvoj novih analitičkih metoda za određivanje sastava
suplemenata mikročip elektroforezom		 29.400,00 HRK 36 9.758 HRK
Mirela Samardžić /PPUZN_MS

 

 Berislav Marković,
Mateja Budetić,
László Kiss,
Milan Pajičić,
Student diplomskog studija		 Razvoj senzora za određivanje tiabendazola

 

 13.781,50 HRK

 

 12 13.656 HRK
Aleksandar Sečenji /PPUZN_AS

 

 Andrea Dandić

 

 Sinteza i karakterizacija novog fluorescentnog indikatora za
detekciju selenija		 18.000 HRK

 

 18 11.234 HRK
Tomislav Balić /PPUZN_TB Milenko Korica,

Ivana Balić

 Sinteza i karakterizacija pendantnih makrocikličkih spojeva i njihovih kompleksa 27.000 HRK 36 8.977 HRK
Ana Amić /PPUZN_AA Istraživanje antioksidacijske aktivnosti (poli)fenolnih spojeva 25.000 HRK 24 12.369 HRK
Goran Šmit /PPUZN_GŠ Vlatka Gvozdić Uklanjanje metilenskog modrila i metiloranža iz vodenih otopina adsorpcijom na magnetičnim oksidima željeza 4.844 HRK 12 4.844 HRK

 
Brunislav Matasović /PPUZN_BM Elvira Kovač-Andrić Praćenje kvalitete zraka nad Hrvatskom 35.000 HRK 36 13.051 HRK

 
Martina Šrajer-Gajdošik /PPUZN_MŠG Marija Paurević Kvantitativna analiza promjene proteoma patogenih bakterija hrane u nazočnosti inhibitora rasta 27.000 HRK 36 7.900 HRK
Naziv projekta
Visokoentropijski metalni oksidi (Interni znanstveno-istraživački projekt Odjela za kemiju – PPUZN_IĐ)
Voditelj
prof. dr. sc. Igor Đerđ
Ustanova
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju
Trajanje Status Vrijednost financiranja
01.07.2020. – 30.06.2023. (36 mjeseci) U tijeku Predviđena fin. sredstva: 89.925,00 Kn

Odobrena sredstva za 1. godinu:  23.796,00 Kn

Financiranje: MZO RH
Suradnici
Jelena Bijelić, asistentica; Dalibor Tatar, asistent; izv. prof. dr. sc. Berislav Marković; Jelena Brdarić, asistentivs; Nikolina Filipović, asistentivs

dr. Ben Breitung, KIT, Karlsruhe, Njemačka; dr. Torsten Brezesinski, KIT, Karlsruhe, Njemačka; David Stenzel, KIT, Karlsruhe, Njemačka; Junbo Wang, KIT, Karlsruhe, Njemačka
Sažetak
Velika potražnja za uređajima za pohranu energije (baterijama) se bitno povećala u posljednjih nekoliko godina te se očekuje njezin još veći rast u budućnosti. Najčešće korišteni sustavi za pohranu energije su litij-ionske baterije, no u posljednjem desetljeću se pojavila nova klasa materijala pod nazivom visokoentropijski metalni oksidi (eng. High entropy metal oxides – HEOs). Dizajn ovih materijala temelji se na uvođenju visoke konfiguracijske entropije (Sconfig) u strukturu kako bi se stabilizirao monofazni sustav što se postiže strukturnim parcijalnim uređenjem kroz uvođenje više vrsta različitih kationa koji dijele isti Wyckoff atomski strukturni položaj. Kroz ovaj projekt će se sintetizirati visokoentropijski metalni oksidi s različitim kombinacijama kationa. Sintetizirat će se kombinacije kationa prijelaznih metala (eng. Transition-metal-based HEOs – TM-HEOs), elemenata rijetkih zemalja (eng. Rare-Earth-based HEOs – RE-HEOs) te njihovih mješavina (eng. Mixed HEOs; TM-RE-HEO). Pripravljeni će se spojevi detaljno strukturno okarakterizirati difrakcijskim i spektroskopskim metodama. Monofaznim sustavima će se ispitati termička stabilnost te  elektrokemijski mjeriti učinkovitost za pohranu energije.
Naziv projekta
Sinteza i karakterizacija pendantnih makrocikličkih spojeva i njihovih kompleksa – Interni project Odjela za kemiju PPUZN_TB
Voditelj
doc. dr. sc. Tomislav Balić
Ustanova
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju
Trajanje Status Vrijednost financiranja
1.7.2020. do 1.7.2023 U tijeku
Suradnici
Milenko Korica, asistent, Ivana Balić, viši stručni suradnik
Sažetak
Makrociklički spoj je ciklička makromolekula ili ciklički dio makromolekule. Makrociklički ligand definira se kao polidentatni ligand koji se sastoji od najmanje devet atoma u prstenu od kojih su najmanje tri donorna atoma. Makrocikličke Schiffove baze su vrsta makrocikličkih spojeva koji u svojoj građi sadrže C=N funkcijsku skupinu. Imaju sposobnost selektivnog vezanja kationa teških metala, aniona i plinova. Karakteristika svih makrocikličkih kompleksa pa tako i makrocikličkih Schiffovih baza je velika termodinamička stabilnost, koja se naziva makrocikličkim efektom. Makrociklički sustavi se dijele na dva načina: (i) s obzirom na vrstu i broj donornih atoma (aza, tia, oksa, oksa-aza i drugi); (ii) s obzirom na oblik i funkcijske skupine koje su vezane za kostur ili pak supramolekulski motiv koji povezuje molekule u kristalu (anuleni, krunasti eteri, kriptandi, sferandi, bis-makrocikli, pendantni makrocikli, makrocikli s odjeljcima i drugi). Pendantni makrocikli (makrocikli s „privjescima“) zasebna su skupina makrocikličkih spojeva. Sastoje se od osnovnog kostura makrocikličkog spoja na koji se određenim kemijskim reakcijama dodaju „privjesci“. Uobičajeno se u tu svrhu koriste postojeći aza-makrocikli na koje se reakcijama adicije na sekundarnu amino skupinu (reakcije N-alkiliranja) dodaju druge funkcijske skupine, poput karboksilne, cijanidne, piridinske i drugih. Ovakvom modifikacijom makrocikličkog spoja povećava se broj donornih atoma te se omogućava stvaranje selektivnih i termodinamički stabilnih makrocikličkih kompleksa. Potencijalna primjena ovakvih spojeva je priprava senzorskih materijala ili selektivno vezanje kationa teških metala u biološkim sustavima (primjerice DOTA – dodekan tetraoctena kiselina). Posljednjih nekoliko desetljeća istražuju se makrociklički spojevi koji u sebi sadrže kisikove i dušikove donorne atome; oksa-aza makrociklički spojevi. Ukoliko je u sustavu oksa-aza makrocikličkih spojeva prisutna C=N skupina postoji mogućnost redukcije skupine u sekundarnu amino skupinu. Adicijom na postojeću sekundarnu amino skupinu (N-alkiliranje) mogu se pripraviti pendantni makrociklički spojevi. Upravo ovaj pristup će biti korišten u sklopu ovog projektnog prijedloga – redukcija prethodno pripravljenih makrocikličkih Schiffovih baza te N-alkiliranje sekundarne amino skupine s različitim funkcijskim skupinama (primarno spojevima s karboksilnom skupinom). Tako pripravljeni spojevi koristiti će za sintezu kompleksnih spojeva. U okviru ovog projekta bit će sintetizirani novi pendantni makrocikličkih spojevi i anorganski materijali tipa metalo-organskih mreža (MOF) kojima će se odrediti molekulska i kristalna građa te će se ispitati njihova svojstva.
Naziv projekta
Ekstrakcija luteina zelenim otapalima iz hrane za nesilice (Interni projekt Odjela za Kemiju – PPUZN_OG)
Voditelj
doc.dr.sc. Olivera Galović
Ustanova
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju
Trajanje Status Vrijednost financiranja
01.07.2020.-30.06.2022. U tijeku
Suradnici
doc. dr. sc. Martina Šrajer Gajdošik
Sažetak
Karotenoidi su skupina spojeva prirodno prisutnih u voću i povrću žutonarančaste odnosno tamnozelene boje. Zbog njihovog povoljnog učinka na zdravlje čovjeka važan su dio ishrane. Ksantofili su skupina karotenoida (žuti do smećkasti pigmenti) koji su oksidacijski produkti karotena. Lutein je jedan od najraširenijih ksantofila, a nalazimo ga u brokuli, špinatu, kiviju, grožđu, soku naranče, tikvicama, jajima. Lutein djeluje kao antioksidans što znači da štiti stanice od štetnog utjecaja slobodnih radikala i oksidativnog stresa pa konzumacija hrane bogate luteinom povoljnu utiče na zdravlje čovjeka osobito na zdravlje očiju. Budući ga ljudski organizma ne može sintetizirati potrebno ga je uzimati putem ishrane. Jedan od važnijih izvora luteina su kokošija jaja (žumanjak) u kojem se lutein skladišti. Koncentracija luteina u žumanjku jaja ovisi o ishrani kokoši nesilica. Kako bi jaja obogatili luteinom potrebno je pratiti (kontrolirati) količinu luteina u smjesi koja se, u komercijalnoj proizvodnji, koristi za ishranu kokoši nesilica. Smjesa koja se koristi u ishrani je kompleksnog sastava pa je stoga izdvajanje luteina vrlo zahtjevno u kemijskom smislu. Ekstrakcija se najčešće provodi korištenjem različitih organskih otapala čija upotreba često povlači za sobom i rizik za zdravlje analitičara koji provodi ekstrakciju, ali i troškove zbrinjavanja organskih otapala koji nisu mali. Ekstrakcija se u novije vrijeme provodi i korištenjem vrlo skupe instrumentacije koja nije dostupna svim laboratorijima. Zbog svega navedenog, u novije vrijeme se pronalaze otapala koja su neškodljiva za analitičara, ne zahtijevaju posebno zbrinjavanje i nisu skupa (tzv. zelena otapala), kao i metode koje ne zahtijevaju upotrebu skupih instrumenata. U okviru ovog projekta planirano je ispitivanje različitih zelenih otapala koja su pogodna za ekstrakciju luteina iz hrane za nesilice kao i usporedba dobivenih rezultata s rezultatima dobivenim konvencionalnom metodom ekstrakcije u kojoj se koriste organska otapala. Koncentracija luteina određivat će se pomoću HPLC/UPLC s UV-VIS detektorom.
Naziv projekta
“Praćenje kvalitete zraka nad Hrvatskom” (Interni projekt Odjela za Kemiju – PPUZN_BM)
Voditelj
doc.dr.sc. Brunislav Matasović
Ustanova
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju
Trajanje Status Vrijednost financiranja
01.07.2020.-31.06.2020. U tijeku
Suradnici
doc.dr.sc. Elvira Kovač-Andrić
Sažetak
“Jedan od ključnih problema današnjice je održivost i očuvanje ekosistema na Zemlji te sprečavanje njegova narušavanja. I naoko male kako klimatske tako i kemijske promjene u kompleksnom sustavu atmosfere mogu imati nesagledive posljedice na biosferu. Primjerice, povišenje prosječne temperature na Zemlji od oko 2 °C, promijenila bi razinu mora, povećala učestalost vremenski ekstrema (suše, oluje…). Kako bi se na ovaj problem adekvatno odgovorilo, potrebno je provesti analizu postojećih podataka i kontinuirano pratiti stanje, povezati uzroke promjena u stanjima i sugerirati moguća rješenja na globalnoj i, uoče li se znatna negativna odstupanja, lokalnoj razini.

Tijekom trajanja ovog projekta, očekuje se pristizanje validiranih podataka za potencijalnu intruziju stratosferskog ozona tijekom prošle godine, kao i određena, možda i značajna pozitivna odstupanja u stanju atmosfere (posebno lebdeće čestice) uzrokovane epidemijom koronavirusa i značajnim smanjenjem gospodarskih aktivnosti i prometa koje sa svoje strane daju nezanemariv doprinos na globalnoj, a u okvirima opće gospodarske situacije u zemlji, i na lokalnoj razini. Uobičajeno praćenje i analiza podataka vezano za spomenuta zagađivala kao i na ostale troposferske plinove (dušikove okside, sumporove okside, sumporovodik, ugljikove okside i sl.) te hlapljive organske ugljikovodike (VOC).

U svakom slučaju, održavanje relativno povoljne situacije sa zrakom u Hrvatskoj je imperativ kako današnjice tako i u budućnosti. Značaj je posebno velik pri preorijentiranju gospodarstva k “zelenoj” industriji i održivom razvoju što se očekuje na svjetskoj razini pa i nakon određenog vremena i u Hrvatskoj mada često kaskamo za svijetom.”
Naziv projekta
Karakterizacija prirodnih antioksidansa (Interni projekt Odjela za kemiju – PPUZN_MMK)
Voditelj
doc.dr.sc. Martina Medvidović-Kosanović
Ustanova
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju
Trajanje Status Vrijednost financiranja
15.07.2020-15.07.2023. (36 mjeseci) U tijeku
Suradnici
doc.dr.sc. Anamarija Stanković, Željka Maduna
Sažetak
Prirodni antioksidansi su spojevi zastupljeni u biljkama i drugim živim organizmima, koji imaju veliki potencijal za inhibiciju oksidativnog stresa, reguliranjem stvaranja slobodnih radikala (putem vezanja slobodnih radikala te sprječavanjem procesa peroksidacije lipida i zaustavljanjem lančanih reakcija slobodnih radikala). Na taj način vraćaju organizam u ravnotežno stanje i omogućavaju normalno funkcioniranje organizma na staničnoj razini. Također ublažavaju patološka stanja organizma inducirana različitim faktorima koji uzrokuju stanje oksidativnog stresa. Liječenje multiple skleroze prirodnim pripravcima na biljnoj bazi traje tisućama godina iako prije razvoja moderne medicine nije postajala spoznaja o aktivnim molekulama antioksidansa koje su prisutne u tim pripravcima. Nakon detaljnih kliničkih studija biljnih produkata, pokazao se njihov povoljan utjecaj u prevenciji patoloških stanja poput dijabetesa, neuroloških i kardiovaskularnih bolesti te raznih oblika raka. Povećan interes za zdrav način života te svjesnost o važnosti prevencije patoloških stanja rezultirali su svakodnevnom konzumacijom neprocesuirane hrane bogate antioksidansima, koja dobiva prednost u odnosu na procesuiranu hranu.

Zbog neprocjenjive važnosti prirodnih antioksidansa za pravilno funkcioniranje živih organizama, važno je širiti područje spoznaje o navedenim spojevima. Stoga se fokus ovog plana istraživanja stavlja na ispitivanje elektrokemijskih i antioksidacijskih svojstava prirodnih antioksidansa, te njihovo promotorsko/inhibicijsko djelovanje na taložne procese različitih biominerala.
Naziv projekta
Istraživanje antioksidacijske aktivnosti (poli)fenolnih spojeva (Interni projekt Odjela za kemiju – PPUZN_AA)
Voditelj
doc.dr.sc. Ana Amić
Ustanova
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju
Trajanje Status Vrijednost financiranja
24 mjeseca U tijeku
Suradnici
–
Sažetak
Brojne epidemiološke studije ukazuju na pozitivan utjecaj prehrane bogate voćem i povrćem na zdravlje koji se očituje primjerice smanjenim rizikom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti i raka, a u čijoj se etiologiji nalazi oksidativni stres. Jedno od popularnih objašnjenja ovakav učinak prehrane na zdravlje pripisuje antioksidacijskoj aktivnosti bioaktivnih prirodnih spojeva. Među djelatnim tvarima prirodnog porijekla posebno su značajni (poli)fenoli (i njihovi metaboliti), koji mogu imati važne biološke učinke i znatno doprinijeti zdravlju čovjeka. U ovom istraživanju, pomoću teoretskog pristupa biti će proučavani mehanizmi zasnovani na antioksidacijskoj aktivnosti (točnije uhvatu slobodnih radikala) odabranih skupina organskih spojeva u biološki aktivnim tvarima (točnije (poli)fenola), s naglaskom na termodinamičkim i kinetičkim izračunima. Uz to se planira ispitivanje molekularnog pristajanja (engl. molecular docking) ovih spojeva s odabranim proteinima, osobito s proteinima značajnima za detoksifikaciju stanica, poput P-glikoproteina. Bolje razumijevanje ovih mehanizama može pomoći u dizajnu novih visokoaktivnih spojeva koji bi imali potencijalnu uporabu kao lijekovi za bolesti uzrokovane oksidacijskim stresom te kao antioksidansi u prehrambenim proizvodima.
Naziv projekta
Zelena sinteza metalnih nanočestica
Voditelj
Doc.dr.sc. Vlatka Gvozdić
Ustanova
ODJEL ZA KEMIJU SVEUČILIŠTA J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
Trajanje Status Vrijednost financiranja
15.07.2020. -15.07.2021. U tijeku 8.607 kn
Suradnici
Doc.dr.sc. Goran Šmit , Marija Adamko , viša laborantica
Sažetak
Nanočestice pronalaze sve veću primjenu u borbi protiv mikroorganizama, u tekstilnoj industriji, u razvoju novih lijekova, ali i u procesima pročišćavanja vode i zraka.

U ovom projektu za sintezu metalnih nanočestica bili bi upotrijebljeni odabrani prijelazni i postprijelazni metali (npr. Cu, Ag, Zn) i ekstrakti nadzemnih dijelova biljaka karakterističnih  za područje Istočne Hrvatske. Nakon karakterizacije, istražilo bi se njihovo katalitičko djelovanje i ispitala bi se njihova antibakterijska svojstva. Jedna od biljaka čiji bi ekstrakti bili korišteni u postupcima dobivanja nanočestica bit će maslačak (Taraxacum officinale Weber) budući da ga je u ovom podneblju  moguće prikupljati tijekom većeg dijela godine. U prvoj fazi istražio bi se utjecaj fizikalnih i kemijskih  čimbenika na biljke (abiotički stres) i mogući utjecaj stresa na postupak sinteze metalnih nanočestica iz ekstrakata. Uzorci bi bili prikupljani na različitim lokacijama: gradske, ruralne, u blizini tvornica, u neposrednoj blizini velikih prometnica, ali i na lokacijama unutar grada s intenzivnim prometom.

Metodom ICP-MS odredile bi se koncentracije nekih od metala povezanih s prometom, poljoprivrednim aktivnostima i industrijom, a biokemijskim metodama analize: antioksidativna aktivnost, polifenoli, askorbinska kiselina, karotenoidi i proteini.

 

Karakterizacija sintetiziranih nanočestica vršila bi se metodom UV spektroskopije i rendgenskom analizom, a kemijski sastav biljnog ekstrakta i nanočestica FTIR spektrofotometrom. Ispitala bi se morfološka i antibakterijska svojstva biosintetiziranih nanočestica.

Katalitička aktivnost čestica bila bi istražena  na indikatorima:metil oranžu, metil crvenom i kongo crvenom.

 
Naziv projekta
Razvoj senzora za određivanje tiabendazola (Interni projekt Odjela za kemiju – PPUZN_MS)
Voditelj
Izv. prof. dr. sc. Mirela Samardžić
Ustanova
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju
Trajanje Status Vrijednost financiranja
 12 mjeseci U tijeku 13.656 HRK
Suradnici
Izv. prof. dr. sc. Berislav Marković

Dr. sc. Mateja Budetić, poslijedoktorandica

Dr. sc. László Kiss, stručni suradnik

Milan Pajičić, univ. bacc. chem., viši laborant

Student diplomskog studija
Sažetak
Tiabendazol je fungicid iz skupine benzimidazola. Najčešće se koristi za tretiranje sjemena voća i povrća prije sjetve ili tijekom transporta i skladištenja radi zaštite plodova. Karakterizira ga relativno dugo vrijeme poluraspada u tlu (više od 900 dana) te je moguća bioakumulacija u biljkama što neizbježno vodi ka ulasku u prehrambeni lanac. Tiabendazol je vrlo stabilan te ga se može naći u proizvodima i nakon postupaka kuhanja, pasterizacije i sl. U zamrznutim proizvodima stabilan je 12 do 28 mjeseci. Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) okarakterizirala ga je kao vjerojatno kancerogen spoj pri velikim dozama. S obzirom na sve navedeno, važno je razviti brz, pouzdan i selektivan senzor za određivanje tiabendazola.

Kroz ovaj projekt razvit će se novi potenciometrijski senzor za određivanje tiabendazola. Senzor će biti ionsko-selektivna elektroda čiji će se sastav optimirati. Razvijeni senzor će se karakterizirati: odredit će se nagib kalibracijskog pravca, granice detekcije i kvantifikacije, radno područje, vrijeme odziva, utjecaj pH i interferirajućih tvari. Na kraju će se senzor testirati za određivanje tiabendazola u realnim sustavima.
Naziv projekta
Kvantitativna analiza promjene proteoma patogenih bakterija hrane u nazočnosti inhibitora rasta
Voditelj
doc. dr. sc. Martina Šrajer Gajdošik
Ustanova
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju
Trajanje Status Vrijednost financiranja
15.07.2020-15.07.2023. U tijeku
Suradnici
Marija Paurević, mag. chem.
Sažetak
Patogeni mikroorganizmi i njihova prisutnost u hrani čine jedan od glavnih problema prehrambene industrije te mogu predstavljati značajnu opasnost za zdravlje ljudi. Spojevi na bazi kvaternih amonijevih soli (QAC) u velikoj se mjeri koriste kao dezinfekcijska sredstva u prehrambenim industrijama i medicini. Njihovo antimikrobno djelovanje rezultat je adsorpcije na staničnu stijenku mikroorganizama, nakon čega prodiru u unutrašnjost te inhibiraju rast i uzrokuju smrt bakterijske stanice. To ih čini dezinfekcijskim sredstvima širokoga spektra. Međutim, potpuni su mehanizmi djelovanja, kao i različit učinak na Gram pozitivne i Gram negativne bakterije još uvijek velikim djelom nepoznati. Poseban problem čini sve veća otpornost patogenih mikroorganizama hrane na dezinfekcijske sredstva, uključujući i ona na bazi QAC. Pretjerana upotreba ovih spojeva uzrokovala je selektivnu prilagodbu mikroorganizama povećavajući njihovu rezistenciju. Zbog toga je od velike važnosti odrediti ključne faktore i procese koji pridonose preživljavanju bakterija kako bi se omogućio razvoj novih učinkovitijih inhibitora njihovog rasta. U novije se vrijeme sve više koriste tzv. „omics“ metode, poput geomike, proteomike i metabolomike, kako bi se odredili čimbenici stresa ključni za ponašanje i preživljavanje patogenih bakterija hrane uslijed različitih stanja te tijekom procesiranja, transporta i skladištenja hrane. Proteomika je ključna disciplina za istraživanje fiziologije patogenih bakterija hrane jer omogućuje detekciju i karakterizaciju složene mreže proteina odgovornih za štetne učinke i adaptaciju stanica na različite uvjete rasta. Ovim će se projektom istražiti promjene u sastavu proteina patogenih bakterija hrane, posebice Gram (-) Yersinie enterocolitice, uslijed djelovanja inhibitora na bazio QAC koristeći metode kvantitativne proteomike. Primjenom metoda masene spektrometrije (LC-MS/MS i MALDI ToF MS) i bioinformatičkom analizom dobivenih rezultata identificitrat će se proteini s najizraženijim promjenama u ekspresiji te odrediti njihova stanična lokalizacija i funkcija pomoću genske ontologije. Ova će istraživanja služiti kao model za daljnju analizu mehanizma djelovanja antibakterijskih supstaci, u prvom redu antibiotika i  dezinfekcijskih sredstava, te općenito problema bakterijske rezistencije.