Popis odobrenih internih znanstveno-istraživačkih projektnih prijedloga za razdoblje 2020. do 2023. godine na Odjelu za kemiju u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ime i Prezime voditelja/Šifra projekta | Suradnici na projektu | Naziv projektnog prijedloga | Tražena Sredstva | Predviđeno trajanje projekta | Odobrena sredstva za prvu godinu |
Martina Medvidović-Kosanović /PPUZN_MMK
|
Anamarija Stanković, Željka Maduna, |
Karakterizacija prirodnih antioksidansa
|
70.000 HRK
|
36 | 23.987 HRK |
Olivera Galović /PPUZN_OG | Martina Šrajer-Gajdošik | Ekstrakcija luteina zelenim otapalima iz hrane za nesilice | 18.000 HRK | 24 | 8.931 HRK
|
Vlatka Gvozdić /PPUZN_VG | Goran Šmit | Zelena sinteza metalnih nanočestica | 10.000 HRK | 12 | 8.607 HRK
|
Igor Đerđ /PPUZN_IĐ | Jelena Bijelić,
Dalibor Tatar, Berislav Marković, Jelena Brdarić, Nikolina Filipović, |
Visokoentropijski metalni oksidi | 89.925 HRK | 36 | 23.796 HRK |
Marija Jozanović /PPUZN_MJ
|
Brunislav Matasović
|
Razvoj novih analitičkih metoda za određivanje sastava suplemenata mikročip elektroforezom |
29.400,00 HRK | 36 | 9.758 HRK |
Mirela Samardžić /PPUZN_MS
|
Berislav Marković, Mateja Budetić, László Kiss, Milan Pajičić, Student diplomskog studija |
Razvoj senzora za određivanje tiabendazola
|
13.781,50 HRK
|
12 | 13.656 HRK |
Aleksandar Sečenji /PPUZN_AS
|
Andrea Dandić
|
Sinteza i karakterizacija novog fluorescentnog indikatora za detekciju selenija |
18.000 HRK
|
18 | 11.234 HRK |
Tomislav Balić /PPUZN_TB | Milenko Korica,
Ivana Balić |
Sinteza i karakterizacija pendantnih makrocikličkih spojeva i njihovih kompleksa | 27.000 HRK | 36 | 8.977 HRK |
Ana Amić /PPUZN_AA | Istraživanje antioksidacijske aktivnosti (poli)fenolnih spojeva | 25.000 HRK | 24 | 12.369 HRK | |
Goran Šmit /PPUZN_GŠ | Vlatka Gvozdić | Uklanjanje metilenskog modrila i metiloranža iz vodenih otopina adsorpcijom na magnetičnim oksidima željeza | 4.844 HRK | 12 | 4.844 HRK
|
Brunislav Matasović /PPUZN_BM | Elvira Kovač-Andrić | Praćenje kvalitete zraka nad Hrvatskom | 35.000 HRK | 36 | 13.051 HRK
|
Martina Šrajer-Gajdošik /PPUZN_MŠG | Marija Paurević | Kvantitativna analiza promjene proteoma patogenih bakterija hrane u nazočnosti inhibitora rasta | 27.000 HRK | 36 | 7.900 HRK |
Naziv projekta | |||
Visokoentropijski metalni oksidi (Interni znanstveno-istraživački projekt Odjela za kemiju – PPUZN_IĐ) | |||
Voditelj | |||
prof. dr. sc. Igor Đerđ | |||
Ustanova | |||
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju | |||
Trajanje | Status | Vrijednost financiranja | |
01.07.2020. – 30.06.2023. (36 mjeseci) | U tijeku | Predviđena fin. sredstva: 89.925,00 Kn
Odobrena sredstva za 1. godinu: 23.796,00 Kn Financiranje: MZO RH |
|
Suradnici | |||
Jelena Bijelić, asistentica; Dalibor Tatar, asistent; izv. prof. dr. sc. Berislav Marković; Jelena Brdarić, asistentivs; Nikolina Filipović, asistentivs
dr. Ben Breitung, KIT, Karlsruhe, Njemačka; dr. Torsten Brezesinski, KIT, Karlsruhe, Njemačka; David Stenzel, KIT, Karlsruhe, Njemačka; Junbo Wang, KIT, Karlsruhe, Njemačka |
|||
Sažetak | |||
Velika potražnja za uređajima za pohranu energije (baterijama) se bitno povećala u posljednjih nekoliko godina te se očekuje njezin još veći rast u budućnosti. Najčešće korišteni sustavi za pohranu energije su litij-ionske baterije, no u posljednjem desetljeću se pojavila nova klasa materijala pod nazivom visokoentropijski metalni oksidi (eng. High entropy metal oxides – HEOs). Dizajn ovih materijala temelji se na uvođenju visoke konfiguracijske entropije (Sconfig) u strukturu kako bi se stabilizirao monofazni sustav što se postiže strukturnim parcijalnim uređenjem kroz uvođenje više vrsta različitih kationa koji dijele isti Wyckoff atomski strukturni položaj. Kroz ovaj projekt će se sintetizirati visokoentropijski metalni oksidi s različitim kombinacijama kationa. Sintetizirat će se kombinacije kationa prijelaznih metala (eng. Transition-metal-based HEOs – TM-HEOs), elemenata rijetkih zemalja (eng. Rare-Earth-based HEOs – RE-HEOs) te njihovih mješavina (eng. Mixed HEOs; TM-RE-HEO). Pripravljeni će se spojevi detaljno strukturno okarakterizirati difrakcijskim i spektroskopskim metodama. Monofaznim sustavima će se ispitati termička stabilnost te elektrokemijski mjeriti učinkovitost za pohranu energije. | |||
Naziv projekta | |||
Sinteza i karakterizacija pendantnih makrocikličkih spojeva i njihovih kompleksa – Interni project Odjela za kemiju PPUZN_TB | |||
Voditelj | |||
doc. dr. sc. Tomislav Balić | |||
Ustanova | |||
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju | |||
Trajanje | Status | Vrijednost financiranja | |
1.7.2020. do 1.7.2023 | U tijeku | ||
Suradnici | |||
Milenko Korica, asistent, Ivana Balić, viši stručni suradnik | |||
Sažetak | |||
Makrociklički spoj je ciklička makromolekula ili ciklički dio makromolekule. Makrociklički ligand definira se kao polidentatni ligand koji se sastoji od najmanje devet atoma u prstenu od kojih su najmanje tri donorna atoma. Makrocikličke Schiffove baze su vrsta makrocikličkih spojeva koji u svojoj građi sadrže C=N funkcijsku skupinu. Imaju sposobnost selektivnog vezanja kationa teških metala, aniona i plinova. Karakteristika svih makrocikličkih kompleksa pa tako i makrocikličkih Schiffovih baza je velika termodinamička stabilnost, koja se naziva makrocikličkim efektom. Makrociklički sustavi se dijele na dva načina: (i) s obzirom na vrstu i broj donornih atoma (aza, tia, oksa, oksa-aza i drugi); (ii) s obzirom na oblik i funkcijske skupine koje su vezane za kostur ili pak supramolekulski motiv koji povezuje molekule u kristalu (anuleni, krunasti eteri, kriptandi, sferandi, bis-makrocikli, pendantni makrocikli, makrocikli s odjeljcima i drugi). Pendantni makrocikli (makrocikli s „privjescima“) zasebna su skupina makrocikličkih spojeva. Sastoje se od osnovnog kostura makrocikličkog spoja na koji se određenim kemijskim reakcijama dodaju „privjesci“. Uobičajeno se u tu svrhu koriste postojeći aza-makrocikli na koje se reakcijama adicije na sekundarnu amino skupinu (reakcije N-alkiliranja) dodaju druge funkcijske skupine, poput karboksilne, cijanidne, piridinske i drugih. Ovakvom modifikacijom makrocikličkog spoja povećava se broj donornih atoma te se omogućava stvaranje selektivnih i termodinamički stabilnih makrocikličkih kompleksa. Potencijalna primjena ovakvih spojeva je priprava senzorskih materijala ili selektivno vezanje kationa teških metala u biološkim sustavima (primjerice DOTA – dodekan tetraoctena kiselina). Posljednjih nekoliko desetljeća istražuju se makrociklički spojevi koji u sebi sadrže kisikove i dušikove donorne atome; oksa-aza makrociklički spojevi. Ukoliko je u sustavu oksa-aza makrocikličkih spojeva prisutna C=N skupina postoji mogućnost redukcije skupine u sekundarnu amino skupinu. Adicijom na postojeću sekundarnu amino skupinu (N-alkiliranje) mogu se pripraviti pendantni makrociklički spojevi. Upravo ovaj pristup će biti korišten u sklopu ovog projektnog prijedloga – redukcija prethodno pripravljenih makrocikličkih Schiffovih baza te N-alkiliranje sekundarne amino skupine s različitim funkcijskim skupinama (primarno spojevima s karboksilnom skupinom). Tako pripravljeni spojevi koristiti će za sintezu kompleksnih spojeva. U okviru ovog projekta bit će sintetizirani novi pendantni makrocikličkih spojevi i anorganski materijali tipa metalo-organskih mreža (MOF) kojima će se odrediti molekulska i kristalna građa te će se ispitati njihova svojstva. |
Naziv projekta | |||
Ekstrakcija luteina zelenim otapalima iz hrane za nesilice (Interni projekt Odjela za Kemiju – PPUZN_OG) | |||
Voditelj | |||
doc.dr.sc. Olivera Galović | |||
Ustanova | |||
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju | |||
Trajanje | Status | Vrijednost financiranja | |
01.07.2020.-30.06.2022. | U tijeku | ||
Suradnici | |||
doc. dr. sc. Martina Šrajer Gajdošik | |||
Sažetak | |||
Karotenoidi su skupina spojeva prirodno prisutnih u voću i povrću žutonarančaste odnosno tamnozelene boje. Zbog njihovog povoljnog učinka na zdravlje čovjeka važan su dio ishrane. Ksantofili su skupina karotenoida (žuti do smećkasti pigmenti) koji su oksidacijski produkti karotena. Lutein je jedan od najraširenijih ksantofila, a nalazimo ga u brokuli, špinatu, kiviju, grožđu, soku naranče, tikvicama, jajima. Lutein djeluje kao antioksidans što znači da štiti stanice od štetnog utjecaja slobodnih radikala i oksidativnog stresa pa konzumacija hrane bogate luteinom povoljnu utiče na zdravlje čovjeka osobito na zdravlje očiju. Budući ga ljudski organizma ne može sintetizirati potrebno ga je uzimati putem ishrane. Jedan od važnijih izvora luteina su kokošija jaja (žumanjak) u kojem se lutein skladišti. Koncentracija luteina u žumanjku jaja ovisi o ishrani kokoši nesilica. Kako bi jaja obogatili luteinom potrebno je pratiti (kontrolirati) količinu luteina u smjesi koja se, u komercijalnoj proizvodnji, koristi za ishranu kokoši nesilica. Smjesa koja se koristi u ishrani je kompleksnog sastava pa je stoga izdvajanje luteina vrlo zahtjevno u kemijskom smislu. Ekstrakcija se najčešće provodi korištenjem različitih organskih otapala čija upotreba često povlači za sobom i rizik za zdravlje analitičara koji provodi ekstrakciju, ali i troškove zbrinjavanja organskih otapala koji nisu mali. Ekstrakcija se u novije vrijeme provodi i korištenjem vrlo skupe instrumentacije koja nije dostupna svim laboratorijima. Zbog svega navedenog, u novije vrijeme se pronalaze otapala koja su neškodljiva za analitičara, ne zahtijevaju posebno zbrinjavanje i nisu skupa (tzv. zelena otapala), kao i metode koje ne zahtijevaju upotrebu skupih instrumenata. U okviru ovog projekta planirano je ispitivanje različitih zelenih otapala koja su pogodna za ekstrakciju luteina iz hrane za nesilice kao i usporedba dobivenih rezultata s rezultatima dobivenim konvencionalnom metodom ekstrakcije u kojoj se koriste organska otapala. Koncentracija luteina određivat će se pomoću HPLC/UPLC s UV-VIS detektorom. |
Naziv projekta | |||
“Praćenje kvalitete zraka nad Hrvatskom” (Interni projekt Odjela za Kemiju – PPUZN_BM) | |||
Voditelj | |||
doc.dr.sc. Brunislav Matasović | |||
Ustanova | |||
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju | |||
Trajanje | Status | Vrijednost financiranja | |
01.07.2020.-31.06.2020. | U tijeku | ||
Suradnici | |||
doc.dr.sc. Elvira Kovač-Andrić | |||
Sažetak | |||
“Jedan od ključnih problema današnjice je održivost i očuvanje ekosistema na Zemlji te sprečavanje njegova narušavanja. I naoko male kako klimatske tako i kemijske promjene u kompleksnom sustavu atmosfere mogu imati nesagledive posljedice na biosferu. Primjerice, povišenje prosječne temperature na Zemlji od oko 2 °C, promijenila bi razinu mora, povećala učestalost vremenski ekstrema (suše, oluje…). Kako bi se na ovaj problem adekvatno odgovorilo, potrebno je provesti analizu postojećih podataka i kontinuirano pratiti stanje, povezati uzroke promjena u stanjima i sugerirati moguća rješenja na globalnoj i, uoče li se znatna negativna odstupanja, lokalnoj razini.
Tijekom trajanja ovog projekta, očekuje se pristizanje validiranih podataka za potencijalnu intruziju stratosferskog ozona tijekom prošle godine, kao i određena, možda i značajna pozitivna odstupanja u stanju atmosfere (posebno lebdeće čestice) uzrokovane epidemijom koronavirusa i značajnim smanjenjem gospodarskih aktivnosti i prometa koje sa svoje strane daju nezanemariv doprinos na globalnoj, a u okvirima opće gospodarske situacije u zemlji, i na lokalnoj razini. Uobičajeno praćenje i analiza podataka vezano za spomenuta zagađivala kao i na ostale troposferske plinove (dušikove okside, sumporove okside, sumporovodik, ugljikove okside i sl.) te hlapljive organske ugljikovodike (VOC). U svakom slučaju, održavanje relativno povoljne situacije sa zrakom u Hrvatskoj je imperativ kako današnjice tako i u budućnosti. Značaj je posebno velik pri preorijentiranju gospodarstva k “zelenoj” industriji i održivom razvoju što se očekuje na svjetskoj razini pa i nakon određenog vremena i u Hrvatskoj mada često kaskamo za svijetom.” |
Naziv projekta | |||
Karakterizacija prirodnih antioksidansa (Interni projekt Odjela za kemiju – PPUZN_MMK) | |||
Voditelj | |||
doc.dr.sc. Martina Medvidović-Kosanović | |||
Ustanova | |||
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju | |||
Trajanje | Status | Vrijednost financiranja | |
15.07.2020-15.07.2023. (36 mjeseci) | U tijeku | ||
Suradnici | |||
doc.dr.sc. Anamarija Stanković, Željka Maduna | |||
Sažetak | |||
Prirodni antioksidansi su spojevi zastupljeni u biljkama i drugim živim organizmima, koji imaju veliki potencijal za inhibiciju oksidativnog stresa, reguliranjem stvaranja slobodnih radikala (putem vezanja slobodnih radikala te sprječavanjem procesa peroksidacije lipida i zaustavljanjem lančanih reakcija slobodnih radikala). Na taj način vraćaju organizam u ravnotežno stanje i omogućavaju normalno funkcioniranje organizma na staničnoj razini. Također ublažavaju patološka stanja organizma inducirana različitim faktorima koji uzrokuju stanje oksidativnog stresa. Liječenje multiple skleroze prirodnim pripravcima na biljnoj bazi traje tisućama godina iako prije razvoja moderne medicine nije postajala spoznaja o aktivnim molekulama antioksidansa koje su prisutne u tim pripravcima. Nakon detaljnih kliničkih studija biljnih produkata, pokazao se njihov povoljan utjecaj u prevenciji patoloških stanja poput dijabetesa, neuroloških i kardiovaskularnih bolesti te raznih oblika raka. Povećan interes za zdrav način života te svjesnost o važnosti prevencije patoloških stanja rezultirali su svakodnevnom konzumacijom neprocesuirane hrane bogate antioksidansima, koja dobiva prednost u odnosu na procesuiranu hranu.
Zbog neprocjenjive važnosti prirodnih antioksidansa za pravilno funkcioniranje živih organizama, važno je širiti područje spoznaje o navedenim spojevima. Stoga se fokus ovog plana istraživanja stavlja na ispitivanje elektrokemijskih i antioksidacijskih svojstava prirodnih antioksidansa, te njihovo promotorsko/inhibicijsko djelovanje na taložne procese različitih biominerala. |
Naziv projekta | |||
Istraživanje antioksidacijske aktivnosti (poli)fenolnih spojeva (Interni projekt Odjela za kemiju – PPUZN_AA) | |||
Voditelj | |||
doc.dr.sc. Ana Amić | |||
Ustanova | |||
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju | |||
Trajanje | Status | Vrijednost financiranja | |
24 mjeseca | U tijeku | ||
Suradnici | |||
– | |||
Sažetak | |||
Brojne epidemiološke studije ukazuju na pozitivan utjecaj prehrane bogate voćem i povrćem na zdravlje koji se očituje primjerice smanjenim rizikom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti i raka, a u čijoj se etiologiji nalazi oksidativni stres. Jedno od popularnih objašnjenja ovakav učinak prehrane na zdravlje pripisuje antioksidacijskoj aktivnosti bioaktivnih prirodnih spojeva. Među djelatnim tvarima prirodnog porijekla posebno su značajni (poli)fenoli (i njihovi metaboliti), koji mogu imati važne biološke učinke i znatno doprinijeti zdravlju čovjeka. U ovom istraživanju, pomoću teoretskog pristupa biti će proučavani mehanizmi zasnovani na antioksidacijskoj aktivnosti (točnije uhvatu slobodnih radikala) odabranih skupina organskih spojeva u biološki aktivnim tvarima (točnije (poli)fenola), s naglaskom na termodinamičkim i kinetičkim izračunima. Uz to se planira ispitivanje molekularnog pristajanja (engl. molecular docking) ovih spojeva s odabranim proteinima, osobito s proteinima značajnima za detoksifikaciju stanica, poput P-glikoproteina. Bolje razumijevanje ovih mehanizama može pomoći u dizajnu novih visokoaktivnih spojeva koji bi imali potencijalnu uporabu kao lijekovi za bolesti uzrokovane oksidacijskim stresom te kao antioksidansi u prehrambenim proizvodima. |
Naziv projekta | |||
Zelena sinteza metalnih nanočestica | |||
Voditelj | |||
Doc.dr.sc. Vlatka Gvozdić | |||
Ustanova | |||
ODJEL ZA KEMIJU SVEUČILIŠTA J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU | |||
Trajanje | Status | Vrijednost financiranja | |
15.07.2020. -15.07.2021. | U tijeku | 8.607 kn | |
Suradnici | |||
Doc.dr.sc. Goran Šmit , Marija Adamko , viša laborantica | |||
Sažetak | |||
Nanočestice pronalaze sve veću primjenu u borbi protiv mikroorganizama, u tekstilnoj industriji, u razvoju novih lijekova, ali i u procesima pročišćavanja vode i zraka.
U ovom projektu za sintezu metalnih nanočestica bili bi upotrijebljeni odabrani prijelazni i postprijelazni metali (npr. Cu, Ag, Zn) i ekstrakti nadzemnih dijelova biljaka karakterističnih za područje Istočne Hrvatske. Nakon karakterizacije, istražilo bi se njihovo katalitičko djelovanje i ispitala bi se njihova antibakterijska svojstva. Jedna od biljaka čiji bi ekstrakti bili korišteni u postupcima dobivanja nanočestica bit će maslačak (Taraxacum officinale Weber) budući da ga je u ovom podneblju moguće prikupljati tijekom većeg dijela godine. U prvoj fazi istražio bi se utjecaj fizikalnih i kemijskih čimbenika na biljke (abiotički stres) i mogući utjecaj stresa na postupak sinteze metalnih nanočestica iz ekstrakata. Uzorci bi bili prikupljani na različitim lokacijama: gradske, ruralne, u blizini tvornica, u neposrednoj blizini velikih prometnica, ali i na lokacijama unutar grada s intenzivnim prometom. Metodom ICP-MS odredile bi se koncentracije nekih od metala povezanih s prometom, poljoprivrednim aktivnostima i industrijom, a biokemijskim metodama analize: antioksidativna aktivnost, polifenoli, askorbinska kiselina, karotenoidi i proteini.
Karakterizacija sintetiziranih nanočestica vršila bi se metodom UV spektroskopije i rendgenskom analizom, a kemijski sastav biljnog ekstrakta i nanočestica FTIR spektrofotometrom. Ispitala bi se morfološka i antibakterijska svojstva biosintetiziranih nanočestica. Katalitička aktivnost čestica bila bi istražena na indikatorima:metil oranžu, metil crvenom i kongo crvenom.
|
Naziv projekta | |||
Razvoj senzora za određivanje tiabendazola (Interni projekt Odjela za kemiju – PPUZN_MS) | |||
Voditelj | |||
Izv. prof. dr. sc. Mirela Samardžić | |||
Ustanova | |||
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju | |||
Trajanje | Status | Vrijednost financiranja | |
12 mjeseci | U tijeku | 13.656 HRK | |
Suradnici | |||
Izv. prof. dr. sc. Berislav Marković
Dr. sc. Mateja Budetić, poslijedoktorandica Dr. sc. László Kiss, stručni suradnik Milan Pajičić, univ. bacc. chem., viši laborant Student diplomskog studija |
|||
Sažetak | |||
Tiabendazol je fungicid iz skupine benzimidazola. Najčešće se koristi za tretiranje sjemena voća i povrća prije sjetve ili tijekom transporta i skladištenja radi zaštite plodova. Karakterizira ga relativno dugo vrijeme poluraspada u tlu (više od 900 dana) te je moguća bioakumulacija u biljkama što neizbježno vodi ka ulasku u prehrambeni lanac. Tiabendazol je vrlo stabilan te ga se može naći u proizvodima i nakon postupaka kuhanja, pasterizacije i sl. U zamrznutim proizvodima stabilan je 12 do 28 mjeseci. Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) okarakterizirala ga je kao vjerojatno kancerogen spoj pri velikim dozama. S obzirom na sve navedeno, važno je razviti brz, pouzdan i selektivan senzor za određivanje tiabendazola.
Kroz ovaj projekt razvit će se novi potenciometrijski senzor za određivanje tiabendazola. Senzor će biti ionsko-selektivna elektroda čiji će se sastav optimirati. Razvijeni senzor će se karakterizirati: odredit će se nagib kalibracijskog pravca, granice detekcije i kvantifikacije, radno područje, vrijeme odziva, utjecaj pH i interferirajućih tvari. Na kraju će se senzor testirati za određivanje tiabendazola u realnim sustavima. |
Naziv projekta | |||
Kvantitativna analiza promjene proteoma patogenih bakterija hrane u nazočnosti inhibitora rasta | |||
Voditelj | |||
doc. dr. sc. Martina Šrajer Gajdošik | |||
Ustanova | |||
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju | |||
Trajanje | Status | Vrijednost financiranja | |
15.07.2020-15.07.2023. | U tijeku | ||
Suradnici | |||
Marija Paurević, mag. chem. | |||
Sažetak | |||
Patogeni mikroorganizmi i njihova prisutnost u hrani čine jedan od glavnih problema prehrambene industrije te mogu predstavljati značajnu opasnost za zdravlje ljudi. Spojevi na bazi kvaternih amonijevih soli (QAC) u velikoj se mjeri koriste kao dezinfekcijska sredstva u prehrambenim industrijama i medicini. Njihovo antimikrobno djelovanje rezultat je adsorpcije na staničnu stijenku mikroorganizama, nakon čega prodiru u unutrašnjost te inhibiraju rast i uzrokuju smrt bakterijske stanice. To ih čini dezinfekcijskim sredstvima širokoga spektra. Međutim, potpuni su mehanizmi djelovanja, kao i različit učinak na Gram pozitivne i Gram negativne bakterije još uvijek velikim djelom nepoznati. Poseban problem čini sve veća otpornost patogenih mikroorganizama hrane na dezinfekcijske sredstva, uključujući i ona na bazi QAC. Pretjerana upotreba ovih spojeva uzrokovala je selektivnu prilagodbu mikroorganizama povećavajući njihovu rezistenciju. Zbog toga je od velike važnosti odrediti ključne faktore i procese koji pridonose preživljavanju bakterija kako bi se omogućio razvoj novih učinkovitijih inhibitora njihovog rasta. U novije se vrijeme sve više koriste tzv. „omics“ metode, poput geomike, proteomike i metabolomike, kako bi se odredili čimbenici stresa ključni za ponašanje i preživljavanje patogenih bakterija hrane uslijed različitih stanja te tijekom procesiranja, transporta i skladištenja hrane. Proteomika je ključna disciplina za istraživanje fiziologije patogenih bakterija hrane jer omogućuje detekciju i karakterizaciju složene mreže proteina odgovornih za štetne učinke i adaptaciju stanica na različite uvjete rasta. Ovim će se projektom istražiti promjene u sastavu proteina patogenih bakterija hrane, posebice Gram (-) Yersinie enterocolitice, uslijed djelovanja inhibitora na bazio QAC koristeći metode kvantitativne proteomike. Primjenom metoda masene spektrometrije (LC-MS/MS i MALDI ToF MS) i bioinformatičkom analizom dobivenih rezultata identificitrat će se proteini s najizraženijim promjenama u ekspresiji te odrediti njihova stanična lokalizacija i funkcija pomoću genske ontologije. Ova će istraživanja služiti kao model za daljnju analizu mehanizma djelovanja antibakterijskih supstaci, u prvom redu antibiotika i dezinfekcijskih sredstava, te općenito problema bakterijske rezistencije. |