Objavljen rad u časopisu International Journal of Molecular Sciences

Znanstvenici s Odjela za kemiju, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku doc. dr. sc. Martina Šrajer Gajdošik i izv. prof. dr. sc. Vlatka Gvozdić te studentica Diplomskog sveučilišnog studija Kemija na Odjelu za kemiju, Antonia Vicić, u suradnji sa znanstvenicima s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (doc. dr. sc. Lidija Begović i doc. dr. sc. Selma Mlinarić) i Poljoprivrednog instituta u Osijeku (dr.sc. Vlatko Galić) objavili su znanstveni rad u časopisu International Journal of Molecular Sciences (IF = 6.208) pod nazivom: „Effect of Prolonged Photoperiod on Light-Dependent Photosynthetic Reactions in Cannabis“ (https://www.mdpi.com/1422-0067/23/17/9702). Časopis International Journal of Molecular Sciences objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja iz područja biokemije i molekularne biologije.

Sažetak rada:

Industrijska konoplja je brzorastuća biljka kratkog dana koju karakteriziraju visoki prinosi biomase i niski zahtjevi za uzgojem. Kako bi se manipuliralo rastom, konoplja se obično uzgaja pod produljenim fotoperiodima ili kontinuiranim svjetlom koje može uzrokovati fotooksidativno oštećenje i prilagodbu fotosintetskih reakcija. Opseg promjena u fotosintetskom odgovoru uzrokovanom produljenim izlaganjem svjetlu, određen je u dvije sorte kanabisa mjerenjem fluorescencije klorofila A praćene razinom peroksidacije lipida (TBARS) i FT-IR spektroskopijom. Biljke su uzgajane pod bijelim i ljubičastim svjetlom u različitim fotoperiodima (16/8, 20/4 i 24/0). Rezultati su pokazali promijene u fotosintetskim reakcijama izazvane različitom vrstom svjetla i trajanjem izloženosti svjetlu u dva kultivara. Najpovoljnijim se pokazao fotoperiod 16/8, bez obzira na vrstu svjetla, jer je rezultirao najučinkovitijim fiziološkim odgovorom i najmanjim sadržajem TBARS što ukazuje na najnižu razinu oštećenja tilakoidnih membrana. Ovi rezultati pokazuju da su korištene različite učinkovite strategije prilagodbe ovisno o vrsti svjetla i trajanja fotoperioda. Bijela svjetlost, u oba fotoperioda, uzrokovala je veće rasipanje viška svjetlosti uzrokujući smanjeni pritisak na PSI. Učinkovito rasipanje viška energije i formiranje cikličkog transporta elektrona oko PSI sugerira da je P20/4 pokrenuo djelotvoran sustav popravka. Pri P24/0 održan je funkcionalni prijenos elektrona između dva fotosustava što ukazuje na pozitivan učinak na fotosintetske reakcije unatoč oštećenju tilakoidnih membrana.

Objavljen rad u časopisu Materials

Znanstvenici Odjela za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, asistentica Jelena Brdarić, mag. educ. chem. kao dopisni (corresponding) autor, prof. dr. sc Berislav Marković, doktorand Dalibor Tatar, mag. chem. i asistentica Nikolina Filipović, mag. educ. chem. u suradnji sa znanstvenicima s Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku asistentom Ivanom Vrdoljak, izv. prof. dr. sc. Ivanom Miličević i prof. dr. sc. Damirom Varevcem i Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek prof. dr. sc. Slavkom Rupčićem i izv. prof. dr. sc. Vanjom Mandrić te znanstvenicima sa Sveučilišta u Segedinu (prof. dr. sc. Akos Kukovecz i dr. sc. Imre Szenti) objavili su rad pod nazivom: “The Effect of Different Nanomaterials Additions in Clay-Based Composites on Electromagnetic Transmission” u časopisu Materials (IF = 3,748). Rad je izrađen u okviru zajedničkog projekta Z2GRADE (KK.01.1.1.04.0105.) financiranog od EU Operativnog programa konkurentnosti i kohezije. Poveznica na: https://www.mdpi.com/1996-1944/15/15/5115/htm.

Sažetak rada:

U ovom radu, ispitana je transmisija elektromagnetskih valova kroz glinene kompozite u frekvencijskom području neionizirajućeg (mikrovalnog) zračenja. Uzorci su pripravljeni djelomičnom zamjenom (5% wt) gline s različitim primjesama. Korišteni dodatci bili su: lebdeći pepeo, različite kristalne faze titanijevog dioksida (TiO2) (rutil i anatas), cink ferit (ZnFe2O4), maghemit (γ-Fe2O3) i antimonov kositreni oksid (ATO). Dodatci su u potpunosti (kemijski, strukturno, morfološki) okarakterizirani. Mjerenjem koeficijenta S21 procijenjena je elektromagnetska transmisija. Najniža je uočena za uzorke gline u koju su dodani ATO i TiO2 posebno pri višim frekvencijama. Potvrđeno je da se povećanjem debljine uzoraka smanjuje parametar prijenosa elektromagnetskog zračenja.

Objavljen rad u časopisu Construction and Building Materials

Znanstvenici Odjela za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc Berislav Marković, asistentice Jelena Brdarić, mag. educ. chem. i Nikolina Filipović, mag. educ. chem. u suradnji sa znanstvenicima s Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Ivankom Netinger Grubeša, izv. prof. dr. sc. Marijanom Hadzima Nyarko i izv. prof. dr. sc. Hrvojem Krstićem te znanstvenicima sa Sveučilišta u Segedinu (prof. dr. sc. Akos Kukovecz i dr. sc. Imre Szenti) objavili su rad pod nazivom: “Potential of Fruit Pits as Aggregate in Concrete” u časopisu Construction and Building Materials (IF = 7,693). Poveznica na: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0950061822020268.

Sažetak rada:

U većini dosadašnjih istraživanja znanstvenici koriste agrootpad (ostatke nakon prerade poljoprivrednih kultura) kao djelomičnu zamjenu za sitni ili krupni agregat u betonu bez prethodne površinske obrade. U ovom radu istražuje se utjecaj potpune zamjene sitnog i/ili krupnog agregata košticama voća (grožđa ili višnje) na svojstva očvrslog betona. Navedene koštice su korištene netretirane kao i tretirane otopinama natrijevih lužina različitih koncentracija (2,5 % i 5 %). Za netretirane i tretirane koštice provedena je CHNS analiza dok su površinska svojstva određena digitalnim mikroskopom, Brunauer-Emmett-Teller (BET) metodom i kompjutoriziranom tomografijom. (nano-CT). Nisu uočene razlike u elementarnom sastavu između netretiranih i tretiranih koštica. Oba masena udjela natrijeve lužine poboljšala su površinski izgled koštica višnje, ali su negativno utjecala na njihovu cjelovitost. U slučaju koštica grožđa, imali su negativan učinak na njihovu unutarnju i vanjsku strukturu. Tlačna čvrstoća i gustoća uzoraka betona s netretiranim i lužnato tretiranim košticama izmjerene su prema relevantnim europskim standardima dok je toplinska vodljivost izmjerena prema ISO standardu. Zamjena agregata košticama voća smanjila je gustoću, negativno utjecala na tlačnu čvrstoću te smanjila toplinsku vodljivost betona što rezultira smanjenjem prijenosa topline i poboljšava energetsku učinkovitost zgrada.

Objavljen rad u časopisu  Food Chemistry

Znanstvenici s Odjela za kemiju, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dr. sc. Mateja Budetić, izv. prof. dr. sc. Mirela Samardžić, dr. sc. Andrea Dandić, Pavo Živković, mag. chem. i doc. dr. sc. Aleksandar Széchenyi te bivši student Odjela za kemiju, Karlo Bubnjar, mag. chem. u suradnji s dr. sc. Lászlóm Kiss (Odjel za organsku i farmakološku kemiju Sveučilišta u Pečuhu, Istraživački centar János Szentágothai u Pečuhu) objavili su znanstveni rad u časopisu Food Chemistry (IF = 7.514) pod nazivom: „A new sensor for direct potentiometric determination of thiabendazole in fruit peels using the Gran method“ (https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0308814622012523?via%3Dihub). Časopis Food Chemistry objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja iz područja primijenjene kemije.

Sažetak rada:

Razvijen je novi senzor za direktno potenciometrijsko određivanje tiabendazola. Ionski par kationa tiabendazola i 5-sulfosalicilatnog aniona korišten je kao novi senzorski materijal ugrađen u tekuću membranu ionsko-selektivne elektrode za određivanje tiabendazola. Pri optimizaciji membrane senzora za određivanje tiabendazola, ispitan je utjecaj šest različitih plastifikatora te je variran udio senzorskog materijala u membrani. Odabrani senzor s dibutil sebakatom kao plastifikatorom i 1 % senzorskog materijala u membrani, pokazao je Nernstovski odziv na tiabendazol (62.2 mV/dekada aktiviteta), široko mjerno područje (8.6∙10-7 M do 1.0∙10-3 M) te nisku granicu detekcije (3.2∙10-7 M). Također se pokazao kao točan i pouzdan senzor za određivanje tiabendazola u čistim i realnim sustavima (kora naranče, limuna i banane) koristeći direktnu potenciometriju i Granovu metodu.

Objavljen rad u časopisu Sensors

Znanstvenici s Odjela za kemiju, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dr. sc. Andrea Dandić, doc. dr. sc. Marija Jozanović, doc. dr. sc. Aleksandar Széchenyi, dr. sc. Mateja Budetić i izv. prof. dr. sc. Mirela Samardžić te studentica Diplomskog sveučilišnog studija Kemija na Odjelu za kemiju, Ivana Novak i doktorandica Doktorske škole kemije Sveučilišta u Pečuhu, Iva Pukleš, mag. chem., objavili su znanstveni rad u časopisu Sensors (IF = 3.576) pod nazivom: „A New, MWCNT-Based, Solid-State Thiabendazole-Selective Sensor“ (https://www.mdpi.com/1424-8220/22/10/3785). Časopis Sensors objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja iz područja analitičke kemije.

Sažetak rada:

Korištenje direktne potenciometrije uz solid-state senzore ima veliki potencijal za određivanje tiabendazola (TBZ), s obzirom na jednostavnost, točnost i nisku cijenu. Modificiranje senzorskog materijala senzora višestjenčanim ugljikovim nanocjevčicama (eng. multi-walled carbon nanotubes, MWCNT) vodi ka poboljšanim analitičkim svojstvima senzora. Tijekom ovog istraživanja razvijen je novi potenciometrijski solid-state senzor za određivanje TBZ, u kojem su kao senzorski materijal korištene MWCNT modificirane sulfatnom grupom i TBZ ionom. Senzor je imao Nernstovski odziv na TBZ (60.4 mV/dekada aktiviteta) u mjernom području od 8.6∙10-7 M do 1.0∙10-3 M.  Granice detekcije za TBZ bila je 6.2∙10-7 M. Vrijeme odziva senzora bilo je 8 s, a tijek signala bio je 1.7 mV/h. Novi senzor je primjenjiv za direktno potenciometrijsko određivanje TBZ u kompleksnim realnim sustavima, kao što je kora voća. Točnost određivanja TBZ potvrđena je metodom standardnog dodatka.

Objavljen rad u časopisu Advanced Sustainable Systems

Znanstvenici s Odjela za kemiju, doktorand Dalibor Tatar, mag. chem, dr. sc. Jelena Kojčinović i prof. dr. sc. Igor Đerđ kao dopisni (corresponding) autor, objavili su rad „Band gap Engineering in Novel Fluorite-Type Rare Earth High-Entropy Oxides (RE-HEOs) with Computational and Experimental Validation for Photocatalytic Water Splitting Applications“ u časopisu Advanced Sustainable Systems (IF = 6.271) izdavača Wiley. Istraživanje je provedeno u suradnji s znanstvenicima sa Sveučilišta u Exeteru (Velika Britanija) te Sveučilišta u Giessenu (Njemačka). Ovaj znanstveni rad opisuje sintezu i primjenu visokoentropijskih oksida u fotokatalitičkoj reakciji razgradnje organskih bojila te fotoelektrokemijskoj proizvodnji vodika iz vode. Istraživanje je provedeno kao dio projekta Hrvatske zaklade za znanost čiji je voditelj prof. Đerđ, a pod nazivom „ Istraživanje utjecaja metalnih promotora rijetkih zemalja i stupnja uređenja na redoks svojstva sustava CeO– ZrO2“ – SREMPOREPROCEZIS (PZS-2019-02-2467). Navedeni projekt je aktivan od 01.10.2019. godine te je do sada uspješno obajvljeno 3 znanstvena rada citiranih u bazi podataka Web of Science Core Collection.

Rad je dostupan na poveznici: https://doi.org/10.1002/adsu.202200067

Sažetak rada:

Sintetizirano je pet različitih nanokristalnih visokoentropijskih oksida (engl. High-entropy oxides) s fluoritnom kristalnom strukturom i prosječnom veličinom kristalita između 6 – 8 nm. Navedenim spojevima je istraženo fotokatalitičko djelovanje prema razgradnji organskih bojila te fotoelektrokemijska proizvodnja vodika. Kationsko mjesto u fluoritnoj kristalnoj rešetki zauzimaju elementi iz grupe lantanoida, uključujući La, Ce, Pr, Eu i Gd, te elementi prijelaznih metala, Y i Zr. Istraživani visokoentropijski oksidi posjeduju energetski procijep između 1.91 i 3.0 eV te valentne i vodljive vrpce pogodne za cijepanje vode. Rezultati pokazuju izuzetnu fotokatalitičku aktivnost koja se pripisuje fotokatalitičkim aktivnim mjestima zbog kojih dolazi do nastanka radikala odgovornih za razgradnju organskih bojila. Materijali također uspješno proizvode vodik fotokatalitičkim cijepanjem vode, što pokazuje potencijal visokoentropijskih oksida kao novih fotokatalizatora. Fotokatalitička aktivnost visokoentropijskih oksida je značajno bolja od čistih metalnih oksida. Fotokatalizator CZLPY pokazao je najveću aktivnost za proizvodnju vodika, 9.2 µmolmg–1 po satu što je puno više od čistog cerijevog dioksida (0.8 µmolmg–1 po satu).

Objavljen rad u časopisu Materials Chemistry Frontiers

Znanstvenici s Odjela za  kemiju, poslijedoktorandica dr.sc. Jelena Kojčinović kao prvi autor, doktorand Dalibor Tatar, mag. chem. i prof. dr. sc. Igor Đerđ kao dopisni (corresponding) autor, objavili su rad „Nanocrystalline triple perovskite compounds A3Fe2BO9 (A = Sr, Ba; B = W, Te) with ferromagnetic and dielectric properties for triboelectric energy harvesting“ u časpisu Materials Chemistry Frontiers (IF = 6.482) izdavača Royal Society of Chemistry (RSC). Istraživanje je provedeno u suradnji sa znanstvenicima s Daegu Gyeongbuk Instituta za znanost i tehnologiju (Južna Koreja), Sveučilišta u Ljubljani (Slovenija), Sveučilišta u Braunschweigu (Njemačka) i Fizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu. Ovaj znanstveni rad bavi se primjenom nanokristalinih trostrukih perovskita na bazi željeza kao komponenti triboelektričnih nanogeneratora koji se koriste za pohranu energije. Istraživanje je provedeno kao dio projekta Hrvatske zaklade za znanost čiji je voditelj profesor Đerđ, a pod nazivom „Istraživanje složenih multiferoičnih materijala pripravljenih metodama otopinske kemije – SOLFERROMAT“ (IP-2016-06-3115). Navedeni projekt je uspješno završio 31.10.2021. sa sada ukupno 7 objavljenih znanstvenih radova citiranih u bazi podataka Web of Science Core Collection.

Rad je dostupan na poveznici https://pubs.rsc.org/en/content/articlelanding/2022/qm/d1qm01565f

Sažetak rada:

Četiri trostruka volframatna i teluratna perovskita na bazi željeza sintetizirana su u nanokristalnom obliku pomoću jednostavne sol-gel citratne metode: Sr3Fe2WO9 (SFWO), Ba3Fe2WO9 (BFWO), Sr3Fe2TeO9 (SFTO) i Ba3Fe2TeO9 (BFTO). Spojevi na bazi stroncija kristaliziraju u tetragonskom kristalnom sustavu (I4/m), dok spojevi na bazi barija kristaliziraju u heksagonskom kristalnom sustavu (P63/mmc). Svi spojevi posjeduju feromagnetsko uređenje s visokim vrijednostima magnetizacije pri sobnoj temperaturi. Magnetsko stanje je ispitano i Mössbauerovom spektroskopijom te  je heterogeno zbog neuređenosti sustava spojeva. Spojevi posjeduju relativno visoku vrijednost dielektričnih konstanti (20 – 199.16) mjerenih pri 1 MHz s umjerenim faktorom gubitka. Sintetizirani trostruki perovskiti korišteni su u pripravi triboelektričnih nanogeneratora (TENG) s vertikalnim načinom kontakta. Radni mehanizam i električni odgovor su detaljno proučavani. TENG uređaj na temelju triboelektričnih slojeva BFTO/Kapton dao je najbolje rezultate s 88V/2.69 μA. Po prvi put je istražena polarnost površine trostrukih perovskita kao komponenti triboelektričnih slojeva. Nadalje, TENG uređaji korišteni su za punjenje nekoliko kondenzatora te napajanje elektronike što ih čini izvrsnim izborom za različite primjene gdje se mogu koristiti za samonapajanje.

Znanstvenici s Odjela za kemiju ispitali su inkluziju štetnih i korozivnih plinova u porozni organski materijal. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Microporous and Mesoporous Materials

Znanstvenici s Odjela za kemiju, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Milenko Korica, Ivana Balić i Tomislav Balić u suradnji sa znanstvenicima s Južnoafričkog Sveučilišta Stellenbosch (L. van Wyk , D. van Heerden , V. Nikolayenko, L. J. Barbour) i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (T. Jednačak i I. Đilović) objavili su znanstveni članak u časopisu Microporous and Mesoporous Materials (IF=5,545) pod naslovom: „Inclusion of CO2, NH3, SO2, Cl2 and H2S in porous N4O4-donor macrocyclic Schiff base” (https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1387181122000300). Časopis Microporous and Mesoporous Materials objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja u području poroznih krutina te je službeni glasnik „International Zeolite Association“. Rad je izrađen u sklopu istraživanja na projekatima: Priprava i karakterizacija novih poroznih anorganskih i organskih materijala (UNIOS-ZUP 2018-112) i Sinteza i karakterizacija pendantnih makrocikličkih spojeva i njihovih kompleksa (PPUZN_TB)

U znanstvenom članku opisana je priprava i strukturna karakterizacija inkluzijskih spojeva porozne makrocikličke Schiffove baze s plinovitim NH3, SO2, Cl2, CO2 i H2S. U radu su po prvi puta opisane strukture organskih poroznih spojeva s inkludiranim klorom, amonijakom i sumporovodikom. Rezultati istraživanja rendgenskom difrakcijom na jediničnim kristalima pokazali su da se molekula CO2 veže slabim C-O∙∙∙π interakcijama (5-6 kJ/mol) s molekulama domaćina u ravnini makrocikličkog prstena, dok u slučaju ostalih inkluzijskih spojeva nisu uočene međumolekulske interakcije između molekula gosta i domaćina. Termogravimetrijska analiza pokazala je da su nastali inkluzijski spojevi izrazito termički stabilni unatoč vrlo reaktivnoj i korozivnoj prirodi korištenih plinova. Relativna termička stabilnost (Ton – Tb parametar) u rasponu je od 93 ºC do 132 ºC. Ton – Tb parametar predstavlja razliku između vrelišta inkludiranog plina i vrelišta istog plina u slučaju inkluzije u porozni materijal. Relativno visoka termička stabilnost, konstantna molekulska i kristalna struktura inkluzijskih spojeva sa zanimljivim optičkim svojstvima (određenim UV-Vis u čvrstom stanju) čine ovaj materijal potencijalno korisnim za detekciju otrovnih plinova.

Shematski prikaz inkluzije plinovitih vrsta u poroznu makrocikličku Schiffovu bazom

Objavljen rad u specijalnom izdanju časopisa Molecules

Znanstvenici Odjela za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Igor Đerđ, izv. prof. dr. sc Berislav Marković, doc. dr. sc. Aleksandar Széchenyi, dr. sc. Jelena Kojčinović te doktorand Dalibor Tatar, mag. chem, objavili su rad pod nazivom: “Sol-Gel Synthesis of Ceria-Zirconia-Based High-Entropy Oxides as High-Promotion Catalysts for the Synthesis of 1,2-Diketones from Aldehyde” u specijalnom izdanju časopisa Molecules (IF: 4.412, izdavač: MDPI) pod nazivom “Sol-Gel Functional Materials”, čiji je prof. Đerđ gostujući urednik. Istraživanje je napravljeno u okviru HRZZ projekta PZS-2019-02-2467, pod nazivom “Istraživanje utjecaja metalnih promotora rijetkih zemalja i stupnja uređenja na redoks svojstva sustava CeO– ZrO2 – SREMPOREPROCEZIS”. Rad je dostupan u otvorenom pristupu na: https://www.mdpi.com/1420-3049/26/20/6115.

Sažetak rada:

Novorazvijeni visokoentropijski oksidi na bazi cerija i cirkonija omogućili su učinkovitu konverziju aldehida u 1,2-diketone. Sinergistički učinak različitih dopiranih metalnih kationa, ugrađenih u kristalnu rešetku cerija, odgovoran je za povećanu katalitičku aktivnost usporedno s heterogenim katalizatorima čistih metalnih oksida. Također, utvrđena je linearna povezanost katalitičke aktivnosti katalizatora s Lewisovom kiselosti. Sintetizirani te detaljno strukturno okarakterizirani su novi heterogeni visokoentropijski katalizatori s izuzetnom selektivnošću za diketone pri umjerenim reakcijskim uvjetima.

Objavljen rad u časopisu Reviews in Analytical Chemistry

Znanstvenici s Odjela za kemiju, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Andrea Dandić, mag. chem., doc. dr. sc. Marija Jozanović, doc. dr. sc. Aleksandar Széchenyi, dr. sc. Mateja Budetić* i izv. prof. dr. sc. Mirela Samardžić* te bivše studentice Katarina Rajkovača, mag. chem. i Iva Pukleš, mag. chem., objavili su pregledni članak u časopisu Reviews in Analytical Chemistry (IF = 3.067) pod nazivom: „Review of characteristics and analytical methods for determination of indomethacin“ (https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/revac-2022-0032/html). Časopis Reviews in Analytical Chemistry objavljuje znanstvene i pregledne radove iz područja analitičke kemije.

Sažetak rada:

Nesteroidni protuupalni lijekovi su prvi izbor pri liječenju reumatskih poremećaja i drugih degenerativnih upalnih bolesti. Jedan od njih, indometacin (INDO) predmet je ove studije. Na temelju analgetskog, antipiretičkog i protuupalnog djelovanja, INDO je jedan od najučinkovitijih lijekova koji se koriste u raznim kliničkim ispitivanjima i terapijama gdje blokirajući sintezu prostalglandina reducira i eliminira mnoga upalna stanja bolesnika. Kako bi se osigurale učinkovitost i sigurnost korištenja ovog lijeka pri farmaceutskoj i kliničkoj primjeni, potrebna je precizna kontrola kvalitete proizvoda. Takva se kontrola provodi rutinskim kemijskim analizama koristeći različite kemijske metode kojima se INDO može odrediti unutar višekomponentnih sustava cjelovitih farmaceutskih proizvoda. Osim toga, određivanje INDO je važno i u kliničkoj praksi, gdje se njegova koncentracija određuje u različitim biološkim uzorcima u svrhu boljeg praćenja određene terapije. Najčešće korištene metode za određivanje INDO su tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti (35 % razvijenih metoda), voltametrija (15 % razvijenih metoda) i UV-Vis spektroskopija (10 % razvijenih metoda). Svaka od ovih metoda mora osigurati precizne validacijske parametre. Kombinacija analitičkih metoda može rezultirati preciznijim rezultatima i sigurnijom primjenom INDO.

Objavljen rad u časopisu Sensors and Actuators B: Chemical

Znanstvenici s Odjela za kemiju, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izv. prof. dr. sc. Mirela Samardžić, dr. sc. Mateja Budetić, doc. dr. sc. Aleksandar Széchenyi, Pavo Živković, mag. chem. i doc. dr. sc. Marija Jozanović u suradnji s prof. dr. sc. Deanom Markovićem (Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci) i izv. prof. dr. sc. Bojanom Šarkanjom (Odjel za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever), objavili su znanstveni članak u časopisu Sensors and Actuators B: Chemical (IF = 7.460) pod nazivom: „The novel anionic surfactant selective sensors based on newly synthesized quaternary ammonium salts as ionophores“ (https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0925400521006729).

Časopis Sensors and Actuators B: Chemical objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja iz područja analitičke kemije i elektrokemije.

Sažetak rada:

Niz dušikovih heterocikala koji sadrže dugačke alkilne i polialkilne lance pripremljen je u obliku kvaternih amonijevih soli primjenom jednostupanjske sinteze s dobrim do izvrsnim iskorištenjima. Primijenjena metoda daje isključivo N-alkilirane produkte. Novosintetizirani kvaternarni alkilamonijevi spojevi (QAC) karakterizirani su standardnim metodama, uključujući IR, 1H- i 13C-NMR, MS i elementarnu analizu. Dobiveni spojevi su teoretski i eksperimentalno testirani kao ionofori potenciometrijskih senzora za određivanje površinski aktivnih tvari. Selektivni i vrlo osjetljivi potenciometrijski senzori za određivanje anionskih tenzida razvijeni su koristeći ionske parove novosintetiziranih QAC i tetrafenilborata (TPB) kao senzorske materijale. Za svaki QAC-TPB senzor određeni su vrijeme odziva, selektivnost i utjecaj pH. Senzor s najboljim odzivnim karakteristikama imao je Nernstovski odziv za natrijev dodecilsulfat (NaDDS) u koncentracijskom području između 1.5 ∙ 10−7 M i 5.0 ∙ 10−3 M te donju granicu određivanja 7.5 ∙ 10−8 M. Razvijeni senzori uspješno su korišteni za određivanje anionskih tenzida u čistim i realnim sustavima.

Objavljen rad u časopisu Talanta

Znanstvenici s Odjela za kemiju, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dr. sc. Mateja Budetić, izv. prof. dr. sc. Mirela Samardžić, Andrea Dandić, mag. chem., Pavo Živković, mag. chem. i doc. dr. sc. Aleksandar Széchenyi te bivša studentica Odjela za kemiju, Gabriela Ravnjak, mag. chem., objavili su znanstveni članak u časopisu Talanta (IF = 6.057) pod nazivom: „A new solid-state anionic surfactant-selective sensor based on functionalized MWCNT“ (https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S003991402100117X#!). Časopis Talanta objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja iz područja analitičke kemije.

Sažetak rada:

Razvijen je novi solid-state potenciometrijski senzor za određivanje anionskih tenzida. Kao senzorski materijal u tekućoj membrani korištene je ionski komplex višestjenčanih ugljikovih nanocjevčica (eng. multi-walled carbon nanotubes, MWCNTs) kemijski modificiranih s kvaternim amonijevim skupinama i tetrafenilboratnih (TPB) aniona (MWCNT-N+(CH3)3TPB).

Odziv MWCNT-N+(CH3)3TPBsenzora bio je Nernstovski (59.3 mV/dekada aktiviteta) za oba istraživana anionska tenzida (natrijev dodecilsulfat (NaDDS) i natrijev dodecilbenzensulfonat (NaDBS)). Granice detekcije bile su 2.0∙10-7 za NaDDS i 1.5∙10-7 za NaDBS, a prosječno vrijeme odziva bilo je samo 5 s.

Novi MWCNT-N+(CH3)3TPBsenzor bio je vrlo selektivan za NaDDS u usporedbi s anionima koji su uobičajeno prisutni u komercijalnim proizvodima te na njega nisu utjecali neionski tenzidi koji također mogu biti prisutni u takvim proizvodima. Ispitan je za određivanje koncentracije anionskih tenzida u pH rasponu između 3 i 12 te je uspješno primijenjen za određivanje anionskih tenzida u trokomponentnim smjesama i realnim sustavima.

Rad dr.sc. Marije Paurević objavljen na naslovnici časopisa Organic & Biomolecular Chemistry

Asistentica Odjela za kemiju, dr. sc. Marija Paurević, objavila  je znanstveni rad „Mannosylated adamantane-containing desmuramyl peptide recognition by the NOD2 receptor: a molecular dynamics study“ u uglednom časopisu Organic & Biomolecular Chemistry izdavača Royal Society of Chemistry (Q1, IF 3,876), u koautorstvu s doc. dr. sc. Aleksandrom Maršavelski s Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te s doc. dr. sc. Rosanom Ribić s Odjela za sestrinstvo Sveučilišta Sjever.

 

Rad je istaknut na naslovnici časopisa na poziv urednika časopisa Organic & Biomolecular Chemistry. Autori su u tu svrhu pripremili naslovnu sliku.

U članku je opisan NOD2 protein koji ima važnu ulogu u imunološkom sustavu. NOD2 receptor prepoznaje bakterijski peptidoglikanski fragment muramil-dipeptid (MDP) i potiče imunološku reakciju. Mutacije na NOD2 genu povezane su s razvojem upalnih bolesti kao što su Crohnova bolest, Blau sindrom te ranom pojavom sarkoidoze. U okviru studije modelirana je intaktna struktura NOD2 proteina sa sedam petlji važnih za prepoznavanje prirodnog MDP liganda i njegovih mimetika, a koje su izostavljene u eksperimentalno riješenoj kristalnoj strukturi. Ujedno je po prvi puta istraženo vezanje manoznog mimetika MDPa na NOD2 protein, upotrebom molekulsko-dinamičkih simulacija. Cjelovitom radu može se pristupiti putem linka: http://xlink.rsc.org/?DOI=D1OB00679G.

Objavljen rad u časopisu Sensors and Actuators B-Chemical

Znanstvenice s Odjela za kemiju, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku izv. prof. dr. sc. Martina Medvidović-Kosanović i doc. dr. sc. Anamarija Stanković u suradnji s dr. sc. Abdelilah Asserghinom, prof. dr. sc. Liviom Nagy i prof. dr. sc. Gezom Nagy (Department of General and Physical Chemistry, Faculty of Sciences, University of Pécs) te prof. dr. sc. Ricardom M. Soutom (Institute of Materials Science and Nanotechnology, University of La Laguna) objavile su znanstveni članak u časopisu Sensors and Actuators B-Chemical (IF = 7,1) pod naslovom:„ A scanning electrochemical microscopy characterization of the localized corrosion reactions occurring on nitinol in saline solution after anodic polarization“ (https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0925400520309564). Časopis Sensors and Actuators – Chemical objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja u području kemijskih senzora i biosenzora, kemijskih aktuatora i analitičkih mikrosustava.

Sažetak rada:

Elektrokemijska skenirajuća mikroskopija (SECM) u kombiniranim amperometrijskim/ potenciometrijskim eksperimentima korištena je za karakterizaciju elektrokemijske aktivnosti nitinola, prije i nakon anodne polarizacije u 0,1 M otopini natrijevog klorida. SECM mjerenje u “feedback modu” je pokazalo da je površina nitinola homogeno pasivna prije anodne polarizacije pri atmosferskim uvjetima, dok su se heterogene promjene javile na površini nitinola nakon anodne polarizacije, čak i kada se radilo o ograničenom vremenskom periodu. Pojava anodnih i katodnih mjesta na površini nitinola ukazala je na početak procesa lokalizirane korozije. Nastanak vodika na mjestima lokalizirane korozije praćen je pomoću SECM “substrate genetration/tip collection moda” (SG/TC) dok su SECM mjerenja u potenciometrijskom modu korištena za mapiranje gradijenta pH u elektrolitu blizu površine nitinola. Lokalna zakiseljenje je detektirano oko mjesta gdje se odvija anodna korozija koja je povezana sa otpuštanje Ni2+ iona, dok je alkalizacija uočena oko katodnih mjesta.

Objavljen rad u specijalnom izdanju časopisa Molecules

Kemičari s Odjela za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (prof. dr. sc. Igor Đerđ te doktorandi Dalibor Tatar i Jelena Bijelić) ovih su dana objavili rad Nanocrystalline Antiferromagnetic High-κ Dielectric Sr2NiMO6 (M = Te, W) with Double Perovskite Structure Type. Rad je objavljen u specijalnom izdanju časopisa Molecules (IF:3.2) koje sadrži ekskluzivne članke članova uređivačkog odbora tog časopisa za sekciju kemije materijala, čiji je prof. Đerđ ujedno i član. Istraživanje je napravljeno u okviru istraživačkog projekta IP-2016-06-3115 „Istraživanje složenih multiferoičnih materijala pripravljenih metodama otopinske kemije – SOLFERROMAT” (voditelj: prof. dr. sc. Igor Đerđ).

Sažetak rada:

Dvostruki perovskiti su detaljno proučavani u kemiji materijala zbog svojih izvrsnih i novih karakteristika koje duguju fero/feri/antifero- magnetskom osnovnom stanju i poluvodičkom energijskom procijepu unutar jednog spoja. Dvostruki perovskiti proučavani u ovom radu su sintetizirani koristeći jednostavnu, netoksičnu i jeftinu vodenu citratnu sol-gel metodu. Reakcija je rezultirala fazno čistim nanokristalnim prahovima za oba spoja. Prema Rietveldovoj analizi Sr2NiWO6 (SNWO) je tetragonski, prostorna grupa I4/m, a Sr2NiTeO6 (SNTO) monoklinski, prostorna grupa C12/m1. Prosječne veličine kristalita su im 49, odnosno 77 nm. Oba spoja imaju velike vrijednosti dielektrične konstante (341 i 308) i malu vrijednost dielektričnog gubitka pri frekvenciji od 1 Hz. Ove se vrijednosti eksponencijalno smanjuju do vrijednosti dielektrične konstante oko 260 za oba spoja i još manjim dielektričnim gubitkom. Magnetska mjerenja su pokazala antiferomagnetsko ponašanje s Néelovom temperaturom od 57 K za SNWO i 35 K za SNTO.

Rad je dostupan u otvorenom pristupu. Poveznica za pristup radu: (1)

U suradnji sa znanstvenicima iz Južne Koreje razvijen je triboelektrični nanogenerator na bazi trostrukog perovskita

Profesor Igor Đerđ i doktorandica Jelena Bijelić su u suradnji sa znanstvenicima iz Južne Koreje (Department of Robotics Engineering, Daegu Gyeongbuk Institute of Science & Technology (DGIST) doktorandima Manishom Sahu i Sugatom Hajrom te profesorom Hoe Joon Kimom razvili novi triboelektrični nanogenerator na bazi trostrukog perovskita Sr3CO2WO9 (SCWO) koji su prethodno okarakterizirali u radu objavljenom u Journal of Physical Chemistry C. Rad je objavljen u časopisu Materials Today: Energy (IF = 5.604) izdavača Elsevier pod nazivom „Triple Perovskites Based Triboelectric Nanogenerator: A Facile Method of Energy Harvesting and Self-Powered Information Generator“. Ovaj rad predstavlja velik pomak u dosadašnjem istraživanju nanokristalnih perovskita jer ukazuje na direktnu primjenu. Također je dio projekta Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje složenih multiferoičnih materijala pripravljenih metodama otopinske kemije“, IP-2016-06-3115 (voditelj: Igor Đerđ).

Sažetak rada:

Triboelektrifikacija je popularan i jedinstven koncept u pohrani energije s fleksibilnošću u odabiru različitih materijala. To otvara put razvoju ekološko prihvatljivih triboelektričnih sakupljača energije kao zamjene za baterije koje su ograničenog životnog vijeka. Izvandredna dielektrična svojstva trostrukog perovskita Sr3CO2WO9 (SCWO) čine ga perspektivnim kandidatom kao komponentom triboelektričnog nanogeneratora (TENG). Vertikalni TENG generira električni odgovor od 300 V i 2.2  μA za 10%-tni  kompozitni film polidimetilsiloksan-Sr3CO2WO9 (PDMS-SCWO). Gustoća snage ovog nanogeneratora s grubom površinom iznosila je 30.5 μW/cm2 što je puno veće nego kada je imao glatku površinu (5.5 μW/cm2). PDMS-SCWO je činio negativni sloj ovog nanogeneratora dok je za pozitivni sloj korišten aluminij. Izvrsna fleksibilnost i trajnost ovog nanogeneratora čine ga prikladnim za primjenu u detekciji načina hoda i u signalizaciji (kao što je Morseova abeceda) budući da se energija koju pohrani koristi za pretvorbu mehaničkog rada u električni impuls. No, energija koju može pohraniti se također može koristiti i za punjenje komercijalnih kondenzatora.

Poveznica za pristup radu: (1)

Objavljen rad u časopisu Journal of Physical Chemistry C

U Journal of Physical Chemistry C objavljen je članak “Rational Sol-Gel-Based Synthesis Design and Magnetic, Dielectric and Optical Properties Study of Nanocrystalline Sr3Co2WO9 Triple Perovskite” skupine autora s Odjela za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (doktorandica Jelena Bijelić, dr. sc. Anamarija Stanković, doc. dr. sc. Martina Medvidović-Kosanović, izv. prof. dr. sc. Berislav Marković, prof. dr. sc. Igor Đerđ). U radu je predstavljen dio rezultata HRZZ projekta IP-2016-06-3115 pod nazivom “Istraživanje složenih multiferoičnih materijala pripravljenih metodama otopinske kemije” voditelja prof. dr. sc. Igora Đerđa.

Sažetak rada:

Kompleksni perovskiti su privukli veliku pažnju zbog svojih fizikalnih svojstava i novih karakteristika zbog istovremenog postojanja ferro/ferri-magnetskog osnovnog stanja i poluvodičkih svojstava u istom materijalu. U ovom je radu trostruki perovskit Sr3Co2WO9 uspješno sintetiziran po prvi puta u nanokristalitnom obliku s prosječnom veličinom kristalita od 23 nm u velikom iskorištenju (81 %) vodenom citratnom sol-gel metodom. Na sobnoj temperaturi ovaj je spoj kubičan, prostorna grupa Fm-3m i parametrom jedinične ćelije  a= 7.9073(6) Å. Nastanak Sr3Co2WO9 tijekom kalcinacije proučavan je in situ rentgenskom difrakcijom na prahu te su prikupljeni difraktogrami analizirani Rietveldovom metodom. Detektirana krivulja histereze s postojećom remanentnom magnetizacijom i poprilično velikim koercitivnim poljem rezultat su ferimagnetskog uređenja s Curievom temperaturom od 144 K. Izmjereni efektivni magnetski moment od 3  odgovara očekivanoj vrijednosti za rijetko viđeno intermedijarno spinsko stanje Co3+ (S = 1), no može se opisati i kombinacijom visokospinskog (S = 2) i niskospinskog (S = 0) stanja. Otkriveno je da materijal posjeduje poluvodička svojstva s optičkim energijskim procijepima od 3.52 eV (indirektni) i 3.76 eV (direktni) što je potvrđeno i mjerenjima AC vodljivosti koja se u mjerenom temperaturnom rasponu (25 – 500 ℃ na 1 kHz) nalazi u interval od 10-5 do 10-4 Ω−1 cm−1. Kako bi se opisala frekvencijski ovisna dielektrična konstanta, primijenjen je Maxwell-Wagnerov model. Frekvencijski ovisna AC vodljivost prati opći Jonscherov zakon. Budući da posjeduje i magnetska i poluvodička svojstva, ovaj bi materija mogao postati obećavajući kandidat za primjenu u uređajima u kojima bi njegova poluvodička svojstva bila spinski kontrolirana.

Poveznica za pristup radu: (1)

Link objave na HRZZ mrežnoj stranici: (2)

Znanstvenica s Odjela za kemiju ispitivala je utjecaj katodne polarizacije na elektrokemijsku reaktivnost titana

Znanstvenica s Odjela za kemiju, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku doc. dr. sc. Martina Medvidović-Kosanović u suradnji s dr. sc. Abdelilah Asserghinom, prof. dr. sc. Liviom Nagy i prof. dr. sc. Gezom Nagy (Department of General and Physical Chemistry, Faculty of Sciences, University of Pécs) te prof. dr. sc. Ricardom M. Soutom (Institute of Materials Science and Nanotechnology, University of La Laguna) objavila je znanstveni članak u časopisu Sensors and Actuators B-Chemical (IF = 6,393) pod naslovom:„ A study of the electrochemical reactivity of titanium under cathodic polarization by means of combined feedback and redox competition modes of scanning electrochemical microscopy“ (https://www.sciencedirect.com/science /article/abs /pii/ S09254005 20306845). Časopis Sensors and Actuators – Chemical objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja u području kemijskih senzora i biosenzora, kemijskih aktuatora i analitičkih mikrosustava

U znanstvenom članku je ispitivan utjecaj katodne polarizacije na elektrokemijsko ponašanje tankog sloja titanijevog dioksida nastalog na površini čistog komercijalnog titana, koji se koristi kao biomaterijal, tijekom anodnog predtretmana titana. Za praćenje navedenih procesa korištena je elektrokemijska skenirajuća mikroskopija (SECM). Kvantitativne informacije o konstanti prijenosa elektrona (keff) na površini titana dobiveni su u SECM „feedback modu“ uz uporabu ferocen metanola (FcMeOH) kao elektrokemijskog medijatora. Uočeno je povećanje vrijednosti keff sa negativiranjem polarizacijskog potencijala.

Prikaz 2D slika uzorka titana prekrivenog slojem titanovog dioksida snimljenih pomoću SECM u otopini NaCl (c = 0,1 mol dm-3) i FcMeOH (c = 5 mmol dm-3) pri polarizacijskim potencijalima: A) potencijal otvorenog kruga (OCP), B) -0,40 V; C) -0,60 V te D) -0,80 V.

Navedeni rezultat je u skladu sa rezultatima elektrokemijske impedancijske spektroskopije (EIS), koji su pokazali da se otpor titanovog dioksida smanjuje sa povećanjem katodne polarizacije. Daljnja SECM mjerenja u redoks kompeticijskom modu su pokazala da na površini titanovog dioksida dolazi do interkalacije vodika u film titanovog dioksida, što dovodi do značajne promjene u električnoj vodljivosti i intenziviranja reakcija prijenosa elektrona na međupovršini titanov dioksid/elektrolit. Iz dobivenih rezultat se može zaključiti da se proces korozije titana može brže odvijati u fiziološkim uvjetima, te time utjecati na smanjenje broja stanica u okolnom tkivu.