ŠIFRA: K2313

ECTS: 5

Nositelj: izv. prof. dr. sc Mirela Samardžić

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
seminari: 15
ukupno: 45

Opis predmeta:

Kemijski senzori i biosenzori – definicije, teorijske osnove, dijelovi senzorskog sustava. Pretvornički elementi: elektrokemijski, optički, termički i maseni pretvornici. Osjetilni elementi: mehanizmi kemijskog i biološkog prepoznavanja, biomimetički sustavi, kemijske i biološke aktivne tvari u senzorskim sustavima, tehnike imobilizacije kemijskih i bioloških reagensa, uloga materijala u senzorskim sustavima – polimeri. Mjere  uspješnosti rada senzora: selektivnost, osjetljivost, preciznost, točnost, ponovljivost, reverzibilnost. Elektrokemijski senzori i biosenzori: potenciometrijski I amperometrijski, ionsko-selektivne elektrode (ISEs), modificirane elektrode, mikroelektrode, standardne izvedbe elektroda u senzorskim sustavima; konduktometrijski i FET (field effect transistor) senzori. Optički senzori i biosenzori: Tehnike optičke detekcije, vidljiva apsorpcijska spektroskopija, fluorescencijska spektroskopija, metode refleksije, tehnike raspršivanja svjetlosti, direktne metode, indikatorske metode, optički senzori bazirani na optičkim vlaknima. Maseni i termički senzori: piezoelektrični efekt, površinski akustični valovi, termički senzori. Primjene kemijskih senzora: industrijski procesi, zaštita okoliša, medicina. Proizvodnja i izvedba senzora, novi materijali I tehnologije: senzori visokog stupnja integracije, mikrofluidika (microfluidics), mikro-elektromehanički sustavi (MEMS i BioMEMS, Micro-Total-Analytical-Systems (μTAS), Lab-on-a-chip sustavi, Nanosenzori, Biochips.

Ishodi učenja:

  1. Utvrditi osnovnu funkciju kemijskih senzora i biosenzora.
  2. Usporediti principe i načine djelovanja kemijskih senzora i biosenzora.
  3. Argumentirati razliku između kemijskih senzora i biosenzora.
  4. Argumentirati mjere uspješnosti rada senzora.
  5. Predvidjeti različite pristupe pri odabiru najpogodnijih senzora ovisno o mediju, vrsti analize i razini potrebne preciznosti senzora.
  6. Preporučiti određeni tip senzora za primjenu u industriji, na terenu i u zaštiti okoliša.

Literatura:

  1. J. Janata, Principles of chemical sensors, 2nd ed., Springer, 2009.
  2. G. Urban, Springer Series on Chemical Sensors and Biosensors – Methods and Applications, Springer, 2005-2013.
  3. R. Narayanaswamy, O.S. Wolfbeis, Optical Sensors – Springer Series on Chemical Sensors and Biosensors:Vol 1. Optical Sensors: Industrial, Environmental and Diagnostic Applications
  4. J. Haus, Optical sensors – basics and applications, Whiley, 2010.

ŠIFRA: KD1203

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Aleksandar Sečenji, Pavo Živković, asistent

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
seminari: 15
ukupno: 45

Opis predmeta:

Predavanja:

Minijaturizacija u analitičkoj kemiji (klasifikacija, minijaturizacija kao trend u analitičkoj kemiji, definicije i termini, teorija minijaturizacije, prednosti minijaturizacije analitičkih sustava).

Dizajniranje minijaturiziranih analitičkih sustava. Automatizacija i minijaturizacija obrade uzorka (mikroekstrakcija na čvrstoj fazi, mikroekstrakcija u tekućoj fazi, sustav s kontinuiranim protokom).

Minijaturizirani sustavi za analitičko razdvajane (Sustav utemeljen na hidrodinamičkom protoku; Sustav utemeljen na elektroosmotskom protoku).

Detekcija u minijaturiziranim analitičkim sustavima.

Mikro(nano) senzori: razvoj i nanotehnologija.

Prenosivi minijatirizirani analitički sustavi.

Ishodi učenja:

  1. Utvrditi temeljne pojmove iz mikroanalitičkih tenika u analitičkoj kemiji.
  2. Klasificirati mikroanalitičke tehnike i njihove principe.
  3. Komentirati primjenu pojedinih mikroanalitičkih tehnika.
  4. Predložiti kada i kako primjeniti pojedinu miroanalitičku tehniku.
  5. Kitički prosuditi o prednostima mikroanalitičkih tehnika u analitičkoj kemiji.
  6. Procjeniti literaturu i znanstvene radove vezane uz mikroanalitičke tehnike.

Literatura:

A. Rios, A. Escarpa, B. Simonet: Miniaturisation of Analytical Systems: Principles, designs and Application, J. Wiley & Sons Ltd., Chichester, UK, 2009.

ŠIFRA: KD1204

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Suzana Ćavar

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
vježbe: 15
ukupno: 45

Opis predmeta:

Predavanja – Uvod u atomsku spektroskopiju. Princip atomske apsorpcijske spektrometrije (AAS) s osnovama atomske emisijske spektrometrije (AES).  Instrumentacija za AAS (atomizacija u plamenu, elektrotoplinska atomizacija, posebne tehnike-hidridna tehnika). Primjena AAS. Opći analitički postupak za AAS (kalibracija). Validacija AAS metoda – teorija (izvedba, dokumentiranje, parametri validacije). Priprema uzoraka.

Vježbe (pokazne): Priprema uzoraka za AAS; Određivanje željeza u vodi FAAS.; Određivanje olova u namirnicama GFAAS. Određivanje žive u biološkom uzorku (npr. kosa, nokti, urin).

Ishodi učenja:

  1. Komentirati temeljne pojmove iz atomskih spektroskopskih metoda.
  2. Razlikovati vrste atomskih spektroskopskih metoda i njihove principe.
  3. Odabrati tehniku/metodu s obzirom na zahtjeve analize.
  4. Utvrditi parametre validacije metoda AAS.
  5. Prezentirati osnovne tehnike rada u laboratoriju.
  6. Kritički procijeniti  znanstvenu literaturu iz područja atomske spektroskopije.

Literatura:

Skoog D. A., West D. M., Holler F. J., Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb 1999.

ŠIFRA: KD1205

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Suzana Ćavar

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
seminari: 15
ukupno: 45

Opis predmeta:

Predavanja – Uvod: norme i normizacija (primjena norme HRN EN ISO/IEC 17025). Sustav upravljanja kvalitetom u laboratoriju i akreditacija. Osoblje i edukacija u laboratoriju. Uzorak i uzorkovanje. Standardni operativni postupak. Upravljanje ispitnom opremom. Izbor metoda određivanja analita i provjera valjanosti metoda. Procjena mjerne nesigurnosti. Unutarnje i vanjske kontrole kvalitete rezultata ispitivanja.

Ishodi učenja:

  1. Komentirati sustav upravljanja kvalitetom u laboratoriju.
  2. Kritički prosuditi pojedinačne zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025.
  3. Provoditi kontrolu kvalitete u laboratoriju.
  4. Pisati standardne operativne postupke.
  5. Vrednovati analitičke metode.
  6. Izdvojiti neispravnosti u sustavu kvalitete.

Literatura:

  1. HRN EN ISO/IEC 17025:2007- Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija (ISO/IEC 17025:2005+Cor.1:2006; EN ISO/IEC 17025:2005+AC:2006)
  2. M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga Zagreb, 2003.

ŠIFRA: K2301

ECTS: 5

Nositelj:  doc. dr. sc. Ivica Đilović

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
seminari: 15
ukupno: 45

Opis predmeta:

Značaj i osnovni principi bioanorganske kemije. Odnos strukture i svojstva metaloproteina. Unos, prijenos i skladištenje metala i nemetala u organizmima (metaloproteini i neproteini u ulozi prijenosa i skladištenja; tetrapirolni ligandi, ionofori, siderofori, transferini, metalotioneini, feritin, hemoglobin, mioglobin, hemeritrin, hemocijanin). Biomineralizacija. Kataliza hemoproteinima. Citokromi. Peroksidaze. Kobalt, nikal i bakar u biološkim sustavima (vitamin B12, ureaza, superoksid-dismutaze, plastocijanin, azurin, askorbat-oksidaza, tirozinaza). Uloga cinka u organizmu  (karboanhidraza, karboksipeptidaza, endopeptidaze, alkalijska fosfataza, alkohol‑dehidrogenaza, inzulin). Biološka uloga Mo, W, V Cr i Mn u metaloproteinima. Zemnoalkalijski metalni ioni; kataliza i regulacija (enolaza, kalmodulin).  Alkalijski i zemnoalkalijski kationi kao elektroliti. Toksični metali i nemetali. Anorganski radionuklidi u dijagnostici i terapiji. Kemoterapija spojevima neesencijalnih elemenata.

Tijekom seminara studenti iznose svoje seminarske radove (prezentacije) te se rješavaju problemski zadaci (problemi) vezani uz određena područja koja se obrade na predavanjima.

Ishodi učenja:

  1. Usporediti načine vezivanja metalnih iona u biološki važnim molekulama i predvidjeti njihovu elektronsku strukturu i magnetska svojstva.
  2. Usporediti minerale i biominerale i razlikovati procese biomineralizacije.
  3. Klasificirati transportne sustave (metalnih iona).
  4. Klasificirati proteine koji prenose kisik i predvidjeti promjene u okruženju (prostorna građa i magnetska svojstva) metalnog iona prilikom prelaska iz deoksi- u oksi- formu.
  5. Usporediti značajke proteina koji sudjeluju u prijenosu elektrona i skicirati Fe-S centre u proteinima.
  6. Razlikovati korinski i porfirinski prsten i predvidjeti ishode kemijskih reakcija u kojima sudjeluje kobalamin.
  7. Usporediti proteine koji sadrže bakrove i željezove ione te klasificirati proteine koji sadrže bakrove ione prema geometriji i sastavu aktivnog mjesta.
  8. Predvidjeti ulogu cinkovih iona u proteinima te navesti primjere proteina s različitim ulogama.

Literatura:

W. Kaim, B. Schwederski: Bioinorganic Chemistry: Inorganic Elements in the Chemistry of Life, Wiley, Chichester, 1994, ISBN 0-471-94369-x.

ŠIFRA: KD2207

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Elvira Kovač- Andrić, doc. dr. sc. Anamarija Stanković

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
seminari: 15
ukupno: 45

Opis predmeta:

Pregled periodnog sustava s aspekta elektronske konfiguracije osnovnog stanja. Pojam prijelaznih metala. Karakter veze u spojevima s prijelaznim metalima. Svojstva pojedinog prijelaznog metala (atomski radius, energija ionizacije, entalpija atomizacije, redukcijski potencijal, elektronegativnost, oksidacijski brojevi, kristalna rešetka, gustoća, tvrdoća, temperatura taljenja i vrelišta, vodljivost topline i elektriciteta, mehanička, električna i magnetska svojstva, boja, reaktivnost). Otopine i kompleksni spojevi  prijelaznih metala. Legiranje prijelaznih metala – međusobno i s drugim metalima. Tehnološka važnost prijelaznih metala. Biološka važnost prijelaznih metala.

Ishodi učenja:

  1. Utvrditi osnovna kemijska i fizička svojstva prijelaznih metala.
  2. Preispitati svojstva elemenata za svaku grupu prijelaznih metala u periodnom sustavu elemenata.
  3. Vrednovati ulogu prijelaznih metala u metaboličkim procesima.
  4. Usporediti kemijske veze u kristalnim strukturama prijelaznih metala i njihovih kompleksnih spojeva.
  5. Zaključiti na koji način o strukturi spoja s prijelaznim metalom ovise kemijska i fizička svojstva tog spoja.
  6. Predložiti  odnos sastava, strukture i svojstava spojeva koji sadrže prijelazne metale

Literatura:

  1. F. Shriver, P. W. Atkins, C. H. Langford, Inorganic Chemistry, 5. izd., Oxford University Press, Oxford 2010.
  2. Filipović i S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, II dio, VIII. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, (1991).
  3. Grdenić, Molekule i kristali, 5. izd., Školska knjiga, Zagreb 2005.
  4. C. E. Housecroft, A. G. Sharpe, 2. izd. Inorganic Chemistry, izd. Pearson Ed., 2005.

ŠIFRA: K2305

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Brunislav Matasović

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
seminari: 15
ukupno: 45

Opis predmeta:

Ionizirajuće zračenje – što je to i kakve ima veze s kemijom? Zašto i koliko je štetno po ljudsko zdravlje? Koje su korisne primjene? Upoznat će se studente s vrstama, porijeklom i izvorima zračenja. Građa atomske jezgre, izotopima, radioaktivnosti, načinima i kinetikom radioaktivnog raspada. Koji su radioaktivni izotopi prirodni a koji umjetno stvoreni i na koji način (nuklearne mašine akceleratori/ubrzivači čestica, reaktori). Kako i kada dolazi do nuklearne reakcije. O principima mjerenja zračenja, kojim instrumentima i u kojim se jedinicama izražavaju rezultati. Kako međusobno djeluju zračenje i njemu izloženi materijal. Što je to radioliza, kako sve nastaju radikali, koja su im svojstva i koje kemijske promjene uzrokuju. Što su antioksidansi i kako djeluju. Gdje se sve primjenjuju radionuklidi i ionizirajuće zračenja (kemija, medicina, industrija). Posebnosti tehnika i metoda rada u radiokemiji i radijacijskoj kemiji. Objasnit će se principi suvremenog pristupa zaštiti i kontroli od štetnog djelovanja ionizirajućeg zračenja.

Ishodi učenja:

  1. Utvrditi osnovne pojmove u radiokemiji i radijacijskoj kemiji.
  2. Prosuđivati i utvrditi razlike između radiokemije i radijacijske kemije.
  3. Prosuđivati i utvrditi razlike između različitih izvora zračenja.
  4. Utvrditi i predvidjeti načine nastanka radikala i njihovih reakcija.
  5. Prosuditi i preporučiti primjenu radionuklida i ionizirajućega zračenja.
  6. Kritički procijeniti relevantnu znanstvenu literaturu.

Literatura:

  1. G.R. Choppin, J. Rydberg, J.-O. Liljenzin and C. Ekberg, Radiochemistry and Nuclear Chemistry, Butterwoth-Heinemamm, 2012.
  2. J.W.T. Spinks and R.J. Woods, Introduction to Radiation Chemistry, J. Wiley&Sons, 1990.

ŠIFRA: KD4201

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Marija Jozanović

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
vježbe: 15
ukupno: 45

Opis predmeta:

Kemijske i fizikalne interakcije između sastojaka hrane tijekom prerade i čuvanja.  Voda i led. Ugljikohidrati (struktura i promjene),  lipidi u hrani (struktura, funkcionalna svojstva i promjene). Aminokiseline, peptidi i proteini (struktura, funkcionalna svojstva i promjene). Vitamini. Gubitci vitamina u hrani. Tvari boje biljnih i animalnih tkiva. Tvari arome hrane i promjene tijekom prerade i čuvanja hrane. Anorganske tvari. Utjecaj procesa prerade na sadržaj anorganskih tvari. Dodaci hrani: antioksidansi, sladila, konzervansi, emulgatori, boje, arome. Štetni i ljekoviti sastojci hrane.

Ishodi učenja:

  1. Preispitati i klasificirati osnovne sastojke hrane.
  2. Utvrditi povezanost kemijskih, fizikalnih i biokemijskih reakcija u hrani i interakcija sastojaka i dodataka hrani .
  3. Preispitati i samoprocijeniti prikladnost i utjecaj pojedinih dodataka u hrani.
  4. Kritički prosuđivati štetne sastojke i njihov utjecaj na zdravlje.
  5. Predvidjeti promjene tijekom prerade i čuvanja hrane, odabrati prikladne metode prerade i skladištenja.
  6. Kritički procijeniti relevantnu znanstvenu  literaturu.

Literatura:

  1. H-D. Belitz, W. Grosch, P. Schieberle: Food Chemistry, 3 rd revised ed, Springer-Verlag, Berlin, Heildelberg, 2004
  2. John M. De Man, Principles of Food Chemistry, III ed., New York, 1999.

ŠIFRA: K2309

ECTS: 5

Nositelj: izv. prof. dr. sc. Dajana Gašo-Sokač

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
seminari: 15
ukupno: 45

Opis predmeta:

Uvod: zelena kemija put prema čistim, ekološki prihvatljivim kemijskim procesima i proizvodima. Dvanaest načela zelene kemije. Zelena kemija u osnovnim reakcijama organske sinteze (halogeniranje, oksidacija, alkiliranje, nitriranje i sulfoniranje). Kataliza-temelj zelene kemije. Zeleni alternativni reakcijski mediji  (voda, superkritične i ionske tekućine). Zeleni alternativni reakcijski uvjeti. Biokatalitički procesi- proizvodi koji nastaju  konverzijom biomase i bioprocesima iz obnovljivih sirovina. Biokatalitičke reakcije u altern. medijima (ionske tekućine i sc-CO2), biokatalitička deracemizacija. Fotokatalitičke reakcije. Zeleni postupci i proizvodi u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji kao i pri sintezi specijalnih kemikalija. Kemija bez otapala- reakcije aktivirane mikrovalnim zračenjem. Zeleni procesi u kemo-, regio- i enantioselektivnim biokatalitičkim  transformacijama sintetskih i prirodnih materijala.

Ishodi učenja:

  1. Utvrditi ekološki prihvatljive sinteze.
  2. Klasificirati načela ekološki prihvatljive sinteze.
  3. Predložiti alternativne metode organske sinteze.
  4. Argumentirati mehanizme reakcija pod utjecajem mikrovalova.

Literatura:

  1. Green Chemistry, Theory and Practice, Paul T. Anastas, John C. Warner, Oxford University Press, 1998.
  2. Green Organic Chemistry: Strategies, Tools, and Laboratory Experiments,”Kenneth M. Doxsee, James E. Hutchison, Brooks/Cole, ISBN: 0-759-31418-7 (2004).
  3. K. Faber,: Biotransformations in Organic Chemistry, Springer, Berlin, 2000.

ŠIFRA: K2307

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Ana Amić

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 15
seminari: 30
ukupno: 45

Opis predmeta:

Teme koje će se proučavati na spomenuti način obuhvaćaju strukturne proteinske motive u interakciji s informacijskim makromolekulama, regulatorne proteine u ekspresiji gena, enzime, membranske kanale i propuste, receptorne strukture, proteinske nakupine u fotosintezi, nakupine ključne pri imunološkom odgovoru, viruse, nukleosome i ribosome. Izbor tema biti će usklađen s interesom studenata. Seminarski dio nastave pripremit će i održat studenti samostalno iz odabrane teme, prema vlastitom afinitetu.

Ishodi učenja:

  1. Utvrditi osnove supramolekularne kemije.
  2. Ispitati specifične programe za prikazivanje i proučavanje supramolekularne strukture spojeva.
  3. Prikazima i animacijama makromolekula u navedenim programima utvrditi strukturu makromolekule.
  4. Integrirati stečeno znanje s teoretskim znanjem iz biokemije.

Literatura:

J. M. Berg, J. L. Tymoczko, L Stryer, Biokemija, 1. hrvatsko izdanje 2013. god. (prijevod 6. izdanja od 2007.god.), Školska knjiga, Zagreb

ŠIFRA: KD3211

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Martina Šrajer Gajdošik

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 45
ukupno: 45

Opis predmeta:

Kratak pregled povijesti lijekova. Klasifikacija lijekova. Odgovarajuće znanje o kemiji ljekovitih agenasa, njihova izolacija, sinteza , pročišćavanje, identifikacija i primjena različitih analitičkih tehnika za njihovu procjenu o obliku doziranja, kao i SAR-u i dizajniranju lijekova. Kemija različitih skupina lijekova, uključujući neuromuskularne blokatore, opće anestetike, sedativne hipnotike, antipsihotike, peptidne hormone, steroidne hormone, vitamine, lokalne anestetike, opioidne analgetike itd. Mete lijekova (proteini – receptori, enzimi, transportni ili prijenosni proteini, strukturni proteini, nukleinske kiseline, biološke membrane). Lijekovi kao analozi prirodnih spojeva – hormona, neurotransmitera, supstrata enzima. Molekularni mehanizmi djelovanja lijekova – receptori i prijenos signala, enzimi kao mete lijekova – primjena inhibitora. Koraci koji vode od ideje novog lijeka do njegovog uvođenja na tržište. Izbor bolesti. Izbor mjesta djelovanja lijeka (molekularna meta). Razvoj bioloških testova. Istraživanje najbolje strukture. Definiranje farmakofora i izosteričke grupe. Metabolizam lijekova. Analiza toksičnosti. Osnove farmakokinetike i farmakodinamike. Klinička ispitivanja. Ekonomski aspekti razvoja lijekova i patenata.

Ishodi učenja:

  1. Komentirati biološka svojstva lijekova, kao što su: apsorpcija, metabolizam, izlučivanje i farmakološko djelovanje.
  2. Povezati strukture molekula s mehanizmom njihovog farmakološkog djelovanja.
  3. Predvidjeti biokemijske mehanizme pri interakciji lijek – receptor.
  4. Klasificirati lijekove u osnovne skupine.
  5. Procijeniti biokemijske efekte pojedinih skupina lijekova.
  6. Predložiti metode ekstrakcije, izolacije, pročišćavanja, identifikacije i standardizacije lijekova sintetskog podrijetla.

Literatura:

  1. L. P. Graham, An introduction to medicinal chemistry, 1st Edition, Oxford University Press, 1995.
  2. T. Gareth, Fundamentals of Medicinal Chemistry, Wiley, Chichester, 2003.
  3. T. Gareth, Medicinal Chemistry an introduction 2nd Edition, Wiley, Chichester, 2007.
  4. M. Mintas, S. Raić-Malić, Medicinska kemija, Medicinska naklada, Zagreb, 2009.

ŠIFRA: KD4209

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Martina Medvidović-Kosanović

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

vježbe: 60
ukupno: 60

Opis predmeta:

Viši praktikum fizikalne kemije  organiziran je tako da student izabere neku od vježbi iz područja fizikalne kemije ponuđenih na početku semestra te da tu vježbu, pod mentorstvom jednog nastavnika ili asistenta, izvede samostalno od početka do kraja. Navedeno uključuje pregled literature, upoznavanje s nekom od eksperimentalnih metoda koja će se koristiti u vježbi (npr. konduktometrija, potenciometrija, UV-Vis spektrofotometrija), pripremu otopina, izvedbu eksperimenta, obradu podataka i pisanje izvještaja.

Ishodi učenja:

  1. Osmisliti i samostalno izvesti  eksperiment.
  2. Usporediti uočene promjene  sa literaturnim podacima.
  3. Prikazati dobivene eksperimentalne rezultate (računski i grafički) te moći procijeniti tijek eksperimenta.
  4. Kritički prosuditi dobivene rezultate na osnovu prethodno proučenih fizikalnih procesa i uz konzultaciju s recentnom znanstvenom literaturom.

Literatura:

M. Medvidović-Kosanović, Praktikum fizikalne kemije, Osijek, 2012.

ŠIFRA: KD4210

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Vlatka Gvozdić

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
seminari: 15
ukupno: 45

Opis predmeta:

Deskriptivna statistika.Uvod u multivarijantne metode analize podataka. Obrada kemijskih podataka i podataka iz drugih područja prirodnih znanosti.  Rad s  programskim paketima.

Ishodi učenja:

  1. Odabrati najpogodniju metodu za obradu eksperimentalnih podataka.
  2. Ispitati prikladnost statističkih i multivarijantnih metoda analize na dobivenim eksperimentalnim podatcima .
  3. Integrirati teorijsko znanje sa eksperimentalno dobivenim podatcima, prikazati ih i donijeti odgovarajuće zaključke.
  4. Kritički prosuditi dobivene rezultate s recentnom znanstvenom literaturom.

Literatura:

  1. I. Šošić Primjenjena statistika, Zagreb 2006.
  2. A. Fulgosi. Faktorska analiza, Zagreb 1984.

ŠIFRA: KD4211

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Brunislav Matasović

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
seminari: 15
ukupno: 45

Opis predmeta:

  1. Uvod u primjenu Excela u analitičkoj kemiji. Matematičke mogućnosti i grafičko prikazivanje rezultata. Bazična statistička analiza u Excelu.
  2. Statističke funkcije i regresijska analiza.
  3. Primjena Excela za izračunavanje kinetike – Arrheniusova jedndžba, Reakcije prvog i drugog reda.
  4. Primjena Excela za izračunavanje ravnoteže metal-kompleks.
  5. Primjena Excela za titracijske krivulje – derivacijske krivulje.
  6. Primjena Excela u titraciji poliprotonskih kiselina i baza.
  7. Primjena Excela u kompleksometrijskim titracijama.
  8. Primjena Excela u elektroforezi i ostalim separacijskim tehnikama.
  9. Primjena Solvera, uglavljivanje eksperimentalnih podataka.
  10. Primjena Solvera za modeliranje kromatografskih pikova.
  11. Primjena Solvera za modeliranje fluorescencijskih procesa.
  12. Primjena Solvera, modeliranje ion selektivnih elektroda, dinamički odgovor u analizi s injektiranjem u protok.
  13. Primjena Solvera za modeliranje Nikolskii-Eisenmanove jednadžbe.
  14. Primjena Solvera za modeliranje enzimatske Michaelis-Mentenove kinetike.
  15. Ponavljanje

Ishodi učenja:

  1. Procijeniti i izabrati opciju u Excelu primjerenu području kemije.
  2. Valorizirati i usporediti metodu obrade dobivenih rezultata.
  3. Modelne rezultate uspoređivati s dobivenim eksperimentalnim rezultatima.
  4. Potvrditi ispravnost upotrijebljenih Excelovih/matematičkih metoda.
  5. Preporučiti alternativna rješenja.
  6. Kritički procijeniti relevantnu znanstvenu literaturu.

Literatura:

  1. Crouch, R.S.; Holler,F.J.: Applications of Microsoft Excel in analytical chemistry, Thomson, Brooks/Cole, 2004.
  2. Diamond, D.; Hanratty, V.C.A.:Spreadsheet applications in chemistry using Microsoft Excel, Wiley, 1997.

ŠIFRA: K2304

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Aleksandar Sečenji

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
seminari: 15
ukupno: 45

Opis predmeta:

  1. Koloidni sustavi: podjela koloida, difuzija i Brownovo gibanje, tehnološki i biološki značaj koloida.
  2. Termodinamika površina: površinska energija, Gibbsova jednadžba stanja, nukleacija, kontaktni kut i površinska napetost.
  3. Sedimentacija i viskoznost suspenzija.
  4. Čestice i njihova karakterizacija: veličina i oblik čestica, metode mjerenja.
  5. Adsorpcija na međupovršinama: adsorpcijske izoterme, adsorpcija polimera.
  6. Električnost površina: nastajanje površinskog potencijala, električni dvosloj, elektrokinetika i zeta potencijal.
  7. Asocijacijski koloidi: micele, tekući kristal i membrane.
  8. Interakcije koloidnih čestica: kinetika koagulacije, utjecaj polimera na koloidnu stabilnost.
  9. Suvremene metode proučavanja koloidnih disperzija.
  10. Koloidna kemija danas i sutra – nano-kemija i nano-tehnologija.

Ishodi učenja:

  1. Argumentirati o različitim vrstama koloidnih sustava.
  2. Komentirati mogućnost korištenja koloidnih sustava u cijelom spektru različitih primjena.
  3. Ustanoviti specifična svojstva različitih koloidnih sustava u različitim primjenama.
  4. Zaključiti o termodinamici površina: površinsku napetost, površinsku energiju, adsorpcija na površinama.
  5. Predložiti prikladne metode za određivanje karakteristika koloida.
  6. Kritički procjeniti relevantnu znanstvenu literaturu.

Literatura:

  1. R. J. Hunter, Foundations of Colloid Science, 2. izd., Oxford University Press, New York, 2001.
  2. T. Cosgrove, Colloid Science: Principles, Methods and Applications, Willey-Blackwell, Chichester, 2010.