ŠIFRA: K1114

ECTS: 4

Nositelj: doc. dr. sc. Aleksandar Sečenji

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

vježbe: 60
ukupno: 60

Opis predmeta:

Grignardova reakcija. Cannizzarova reakcija. Aldolna kondenzacija. Beckmannova pregradnja. Izolacija i pretvorba prirodnih spojeva (Izolacija kazeina, laktoze i albumina iz mlijeka; izolacija oleinske kiseline iz maslinovog ulja). Diels-Alderova reakcija.

Ishodi učenja:

  1. Utvrditi mjere sigurnosti i opreza pri radu u (organskom) laboratoriju i provoditi ih te samostalno izvoditi laboratorijske vježbe prema propisima.
  2. Sastaviti aparature za izvođenje pojedinih tehnika i radnji tijekom organske sinteze, izolacije i pročišćavanja produkata.
  3. Povezati teoretska znanja stečena tijekom predavanja iz organske kemije s eksperimentalnim radom.
  4. Zaključivati na temelju dobivenih rezultata.
  5. Snimati i analizirati IR spektre.
  6. Napisati referate o izvedenim vježbama, prikazati i objasniti dobivene rezultate.
  7. Izračunati zadatke vezane uz iskorištenje organske reakcije (izračunati iskorištenje; količine potrebnih reaktanata).

Literatura:

  1. S. H. Pine: Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
  2. Rapić: Postupci priprave i izolacije prirodnih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
  3. O. Kronja i S. Borčić: Praktikum preparativne organske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

ŠIFRA: K1115

ECTS: 6

Nositelj: izv. prof.dr. sc. Martina Medvidović-Kosanović

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 45
seminari: 30
ukupno: 75

Opis predmeta:

Svojstva plinova, prvi i drugi zakon termodinamike, fizikalne promjene čistih tvari, fazni dijagrami, svojstva otopina, jednostavne smjese, termodinamika miješanja, aktivitet, kemijska ravnoteža, ravnotežna elektrokemija, elektrokemijske ćelije, standardni potencijali.

Ishodi učenja:

  1. Utvrditi razliku između idealnih i realnih plinova, te primijeniti opću plinsku jednadžbu i van der Waalsovu jednadžbu,
  2. Usporediti pojmove volumni rad, toplinski kapacitet, unutrašnju energiju i entalpiju,
  3. Valorizirati reakcijske entalpije upotrebom termokemijskih zakona, opisati entropiju i Gibbsovu energiju
  4. Komentirati fazne dijagrame (vode, helija i ugljikovog (IV)-oksida)
  5. Usporediti koligativna svojstva
  6. Predvidjeti računski vrijednost konstante ravnoteže u kemijskim reakcijama,
  7. Utvrditi osnovne elektrokemijske pojmove i primijeniti Nernstovu jednadžbu.

Literatura:

  1. P. Atkins & J. De Paula, Physical Chemistry, Oxford University Press, Oxford,  10th Ed., Oxford University Press, Oxford, 2014.
  2. R. Chang, J. W. Thoman, jr, Physical Chemistry for the Chemical Sciences, 1st Ed., University Science Books, Canada, 2014.
  3. P.W. Atkins, M.J. Clugston, Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1989.

ŠIFRA: K1117

ECTS: 4

Nositelj: izv. prof. dr. sc. Martina Medvidović Kosanović

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

vježbe: 60
ukupno: 60

Opis predmeta:

Konduktometrija 1 (konduktometrijska  ćelija). Konduktometrija 2 (provodnost elektrolita). Potenciometrija 1 (mjerenje pH). Potenciometrija 2 (potenciometrijska titracija NaOH s HCl). Spektrofotometrija (Lambert-Beer-ov zakon). Prijenosni broj (Hittorf). Kalorimetrija (entalpija neutralizacije). Kemijska kinetika (raspad vodikovog peroksida). Fizikalna svojstva tekućina 1 (viskoznost). Fizikalna svojstva tekućina 2 (napetost površine).

Ishodi učenja:

  1. Samostalno planirati, izmjeriti i izvesti eksperiment iz obrađenog područja fizikalne kemije.
  2. Usporediti uočene promjene koje se događaju sa literaturnim podacima, te na osnovu dobivenih rezultata (računski i/ili grafički) moći procijeniti tijek eksperimenta.
  3. Formulirati obrađenu temu u obliku izvještaja rada.
  4. Rezultate valorizirati na osnovu prethodno naučenih fizikalnih procesa i uz konzultaciju sa recentnom znanstvenom literaturom.

Literatura:

  1. Interna skripta.
  2. Obrasci za praktikum fizikalne kemije 1

ŠIFRA: K1119

ECTS: 4

Nositelj: doc. dr. sc. Martina Šrajer Gajdošik

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 45
seminari: 15
ukupno: 60

Opis predmeta:

Reverzibilne molekularne interakcije, aminokiseline, peptidna veza, razine u strukturi

proteina,  predviđanje prostorne građe i mogućnosti modifikacije proteina. Metode izolacije i pročišćavanja proteina. Katalitička svojstva enzima, slobodna energija, energija aktivacije, osnovni principi enzimske kinetike, alosterički enzimi, inhibicija enzima, građa i funkcija enzimskih kofaktora i njihovih vitaminskih prekursora, katalitičke (kimotripsin, tripsin,  ugljična anhidraza, restrikcijski enzimi) i regulatorne (kooperativni prijenos kisika hemoglobinom, izoenzimi, kovalentna modifikacija, aktivacija enzima proteolitičkim cijepanjem, proces zgrušavanja krvi) strategije. Građa nukleotida i nukleinskih kiselina, tok genetske informacije, genska šifra, građa eukariotskih gena, replikacija, rekombinacija i popravak DNA, sinteza RNA i “splicing”, sinteze proteina, kontrola ekspresije gena.

Ishodi učenja:

  1. Povezati funkcionalne skupine biomolekula s njihovom ulogom.
  2. Analizirati razine u strukturi aminokiselina i proteina.
  3. Predvidjeti ionizacijsko stanje aminokiselina i jednostavnih peptida u ovisnosti o pH.
  4. Predložiti vrstu enzimske katalize i njezin mehanizam.
  5. Izračunati i grafički prikazati parametre enzimski katalizirane reakcije.
  6. Razlikovati vrste inhibicije i načine regulacije enzimske aktivnosti.
  7. Utvrditi vezu između strukture informacijskih makromolekula s prijenosom genetske informacije.
  8. Analizirati procese replikacije, transkripcije i translacije.

Literatura:

  1. Berg, J.M., Tymoczko, J.L., Stryer, L., prevoditelji: Weygand-Đurašević, I., Jernej, B., Kućan, Ž., 2013:  Biokemija, 6. izd. (englesko), Školska knjiga, Zagreb.
  2. Berg, J.M., Tymoczko, J.L., Stryer, L., 2006:  Biochemistry, 6th ed., Freeman & Comp.,  New York.

ŠIFRA: K1125

ECTS: 4

Nositelj: doc. dr. sc. Anamarija Stanković

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

vježbe: 60
ukupno: 60

Opis predmeta:

  1. KOMPLEKSI METALA S DUŠIKOVIM LIGANDIMA

1.1. Priprava heksaamminkobaltovog(III) nitrata, [Co(NH3)6](NO3)3

1.1.1. Određivanje sastava kompleksa [Co(NH3)6](NO3)3

1.2. Priprava heksaamminniklovog(II) klorida, [Ni(NH3)6]Cl2

1.2.1. Određivanje sastava kompleksa [Ni(NH3)6]Cl2

  1. TIOCIANATNI KOMPLEKSI PRIJELAZNIH METALA

2.1. Priprava tetrametilamonijevog diokso tetrakis(tiocianato-N)molibdata(VI),

[(CH3)4N]2[MoO2(NCS)4]

  1. PRIPRAVA KOMPLEKSA Cr(II), Cr(V), Mo(V) i Cu(I) REDUKCIJSKIM

REAKCIJAMA

3.1. Priprava kalijevog tetraperoksokromata(V), K3[Cr(O2)4]

3.1.1. Određivanje sastava kompleksa K3[Cr(O2)4]

3.2. Priprava tris(tiourea)bakrovog(I) sulfata monohidrata,

[Cu{SC(NH2)2}3]2 SO4・H2O

  1. OKSALATNI KOMPLEKSI METALA

4.1. Priprava kalijevog tris(oksalato)kromata(III) trihidrata,

K3 [Cr(C2O4)3]・3H2O

6.1.1. Određivanje sastava kompleksa K3[Cr(C2O4)3]・3H2O

  1. IDENTIFIKACIJA KOMPLEKSA INFRACRVENOM SPEKTROSKOPIJOM

6. TERMIČKA ANALIZA

Ishodi učenja:

  1. Preporučiti moguće načine koordinacije kompleksnih spojeva na osnovu oksidacijsko-redukcijskih promjena koje se događaju u kemijskim reakcijama.
  2. Usporediti uočene promjene koje se događaju pri koordinaciji liganda na metalni kation.
  3. Preispitati prikladnost metoda kojima se rješavaju eksperimentalni problemi te ih moći primijeniti na drugim područjima kemije
  4. Izmjeriti dobivene produkte analitičkim metodama, posebice FTIR, TGA/DSC metodama.
  5. Pravilno i samostalno sintetizirati komplekse uz pridržavanje svih propisanih mjera opreza.

Literatura:

  1. M. Cindrić, Z. Popović, V. Vrdoljak, Priprava anorganskih spojeva (Upute za internu upotrebu u praktikumu iz anorganske kemije), Zagreb 2007.
  2. F. A. Cotton, G. Wilkinson, P. L. Gaus, Basic Inorganic Chemistry, 3rd. ed., John Wiley & Sons., New York, 1995.
  3. C. E. Housecroft and A. G. Sharpe, Inorganic Chemistry, Pearson Education Limited, 2nd Ed., Harlow, England, 2005, str. 922–924.
  4. D. A. Johnson, Some thermodynamic aspects of inorganic chemistry, Cambridge University Press, 2nd Ed., Cambridge, England, 1982.

ŠIFRA: K1124

ECTS: 3

Nositelj: doc. dr. sc. Anamarija Stanković

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
ukupno: 30

Opis predmeta:

Kemija u doba egipatske i grčke civilizacije. Spoj egipatske tehnologije i grčke filozofije u doba helenizma u aleksandrijskom znanstvenom krugu. Razvitak protokemije do arapskih osvajanja. Kineska, Indijska i Arapska alkemija. Europska alkemija. Iatrokemija i mineraloška kemija (praktična alkemija). Kemija u osvit novovjekovlja. Flogistonska teorija i revolucija u kemiji. Atomi, molekule, simboli, mase i kemijski zakoni. Periodni sustav elemenata. Počeci i razvitak organske i fizikalne kemije. Kratki razvitak hrvatske kemije: alkemičari, flogistonisti, utemeljenje Sveučilišta i hrvatski nobelovci.

Ishodi učenja:

  1. Ustanoviti najvažnije pristupe u razvitku kemije (epistemološki, gnoseološki i sociološki) u određenoj civilizacijskoj sredini.
  2. Komentirati doprinose kemije u razvitku europske civilizacije.
  3. Procjeniti određenu paradigmu u znanstvenoj zajednici, prepoznati razloge napuštanja te paradigme i značajke znanstvenih revolucija.
  4. Razlikovati kreativno povezivanje eksperimentalnih rezultata sve do specifičnog otkrića na primjerima iz povijesti kemije.
  5. Preispitati važnost geneze istraživanja u postizanju određenog rezultata u kemiji.
  6. Usporediti razinu određene znanstvene sredine sa znanstvenim doprinosom u toj sredini (hrvatski kemičari i nobelovci).

Literatura:

  1. PAUŠEK-BAŽDAR, Povijest kemije (skripta), Zagreb, 2002.
  2. PAUŠEK-BAŽDAR, Flogistonska teorija u Hrvata, HAZU, Zagreb, 1994.
  3. PAUŠEK-BAŽDAR, Paracelsus, Filozofija renesanse, sv. 3, ŠK, Zagreb, 1996
  4. BURCKHARDT, Alkemija (prijevod E. Kukavica), Lingua Patria, Sarajevo, 2005.
  5. BRONOWSKI, Porijeklo znanja i imaginacije (prijevod), Stvarnost, Zagreb, 1978
  6. D. GRDENIĆ, Povijest kemije, ŠK i Novi Liber, Zagreb, 2001.