ŠIFRA: K1110

ECTS: 4

Nositelj: doc. dr. sc Anamarija Stanković

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

vježbe: 60
ukupno: 60

Opis predmeta:

  1. HALOGENIDI METALA

1.1. Priprava bakrovog(I) klorida, CuCl

1.2. Priprava željezovog(III) klorida, FeCl3

  1. OKSIDI, PEROKSIDI I FOSFATI

2.1. Priprava barijevog peroksida oktahidrata, BaO2・8H2O

2.2. Priprava kalcijevog dihidrogenfosfata monohidrata, Ca(H2PO4)2・H2O

  1. KARBOKSILATNI SPOJEVI METALA I KOMPLEKSI S

AMINOKISELINAMA

3.1. Priprava tetrakis(μ-acetato)diakvadibakra(II), [Cu(OCOCH3)2(H2O)]2

3.2. Priprava bazičnog cinkovog acetata, Zn4O(OCOCH3)6

  1. KLATRATI I IONSKI IZMJENJIVAČI

4.1. Priprava hidrokinon-sumporovog(IV) oksida, xC6H4(OH)2・ySO2

4.2. Priprava klorovog heksahidrata, Cl2・6H2O

4.3. Priprava tiocianske kiseline, HSCN

4.3.1. Određivanje koncentracije tiocianske kiseline titracijom s

otopinom živinog(II) nitrata, Hg(NO3)2

  1. β-DIKETONATNI KOMPLEKSI PRIJELAZNIH METALA

5.1. Priprava oksobis(2,4-pentandionato)vanadija(IV), [VO(C5H7O2)2]

5.2. Priprava bis(2,4-pentandionato)mangana(II), [Mn(C5H7O2)2]3

6. IDENTIFIKACIJA KOMPLEKSA INFRACRVENOM SPEKTROSKOPIJOM

Ishodi učenja:

  1. Komentirati načine koordinacije kompleksnih spojeva na osnovu oksidacijsko-redukcijskih promjena koje se događaju u kemijskim reakcijama anorganskih spojeva.
  2. Usporediti uočene promjene koje se događaju pri koordinaciji liganda na metalni kation.
  3. Preispitati prikladnost metoda kojima se rješavaju eksperimentalni problemi te ih moći primjeniti na drugim područjima kemije
  4. Analizirati dobivene produkte analitičkim metodama, posebice FTIR, TGA/DSC metodama.
  5. Pravilno i samostalno izvoditi pokus uz pridržavanje svih propisanih mjera opreza.

Literatura:

  1. M. Cindrić, Z. Popović, V. Vrdoljak, Priprava anorganskih spojeva (Upute za internu upotrebu u praktikumu iz anorganske kemije), Zagreb 2007.
  2. F. A. Cotton, G. Wilkinson, P. L. Gaus, Basic Inorganic Chemistry, 3rd. ed., John Wiley & Sons., New York, 1995.
  3. C. E. Housecroft and A. G. Sharpe, Inorganic Chemistry, Pearson Education Limited, 2nd Ed., Harlow, England, 2005, str. 922–924.
  4. D. A. Johnson, Some thermodynamic aspects of inorganic chemistry, Cambridge University Press, 2nd Ed., Cambridge, England, 1982.

ŠIFRA: K1112

ECTS: 8

Nositelj: doc. dr. sc. Marija Jozanović

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 60
seminari: 30
ukupno: 90

Opis predmeta:

Predavanja:

NMR spektroskopija i masena spektrometrija. Aldehidi i ketoni. Reakcije na karbonilnu skupinu. Karboksilne kiseline i funkcionalni derivati kiselina (nukleofilna acilna supstitucija). Enoli i enolati.. Amini. Diazonijeve soli. Fenoli i aril-halogenidi (nukleofilna aromatska supstitucija). Heterociklički spojevi. Polimeri. Pregradnje i cikloadicijske reakcije. Ugljikohidrati. Aminokiseline i proteini. Nukleinske kiseline. Lipidi.

Seminari:

Računski primjeri, primjeri iz nomenklature ugljikovih spojeva, stereokemije i reakcijskih mehanizama. Studentske prezentacije.

Ishodi učenja:

  1. Preispitati spektroskopske metode važne za identifikaciju i karakterizaciju organskih spojeva, interpretirati spektre NMR (1H i 13C), MS i IR.
  2. Integrirati fizička i kemijska svojstva i reaktivnost organskih spojeva na temelju njihove strukture.
  3. Kritički razmatrati mehanizme reakcija karbonilnih spojeva, preispitati najvažnije reakcije, te planirati mehanizme pericikličkih reakcija, reakcija pregrađivanja, slobodnih radikala i polimerizacije.
  4. Usporediti amine, heterocikličke spojeve, te fenole i aril-halogenide, i predvidjeti njihove karakteristike i reakcije.
  5. Preispitati važne prirodne spojeve, njihove glavne karakteristike, te kritički procijeniti reakcije (bio)sinteze, značaj i primjenu.
  6. Planirati jednostavnu organsku sintezu nekog organskog spoja na temelju retrosintetičke analize, primjene poznatih reakcija i pretvorbi funkcionalnih skupina.
  7. Analizirati i samovrednovati rezultate objavljene u znanstvenoj literaturi.
  8. Argumentirati i prezentirati svoj samostalni rad.

Literatura:

  1. T. W. Solomons & C.B. Fryhle: Organic chemistry, 9th Edition, John Wiley and Sons, Inc., USA, 2008.
  2. P. Y. Bruice: Organic chemistry, 4th Edition, Prentice Hall, USA, 2003.
  3. H. Pine: Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
  4. V. Rapić: Nomenklatura organskih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

ŠIFRA: K1113

ECTS: 4

Nositelj: doc. dr. sc. Aleksandar Sečenji

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

vježbe: 60
ukupno: 60

Opis predmeta:

Uvodne vježbe (ekstrakcija, prekristalizacija, određivanje temperature taljenja; destilacija vodenom parom; kromatografija). Određivanje konstante brzine kemijske reakcije. Esterifikacija. Elektrofilna aromatska supstitucija (nitroziranje, sulfoniranje). Redukcija. Oksidacija.

Ishodi učenja:

  1. Utvrditi mjere sigurnosti i opreza pri radu u (organskom) laboratoriju i provoditi ih te samostalno izvoditi laboratorijske vježbe prema propisima.
  2. Sastaviti aparature za izvođenje pojedinih tehnika i radnji tijekom organske sinteze, izolacije i pročišćavanja produkata.
  3. Povezati teoretska znanja stečena tijekom predavanja iz organske kemije s eksperimentalnim radom.
  4. Zaključivati na temelju dobivenih rezultata.
  5. Snimati i analizirati IR spektre.
  6. Napisati referate o izvedenim vježbama, prikazati i objasniti dobivene rezultate.
  7. Izračunati zadatke vezane uz iskorištenje organske reakcije (izračunati iskorištenje; količine potrebnih reaktanata).

Literatura:

  1. S. H. Pine: Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
  2. Rapić: Postupci priprave i izolacije prirodnih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
  3. O. Kronja i S. Borčić: Praktikum preparativne organske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

ŠIFRA: K1107

ECTS: 4

Nositelj: doc. dr. sc. Olivera Galović

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

vježbe: 60
ukupno: 60

Opis predmeta:

Gravimetrija: Gravimetrijsko određivanje sulfata,

Volumetrija:  Reakcije neutralizacije: Priprava i standardizacija HCl, Određivanje NaOH, Određivanje NaOH i Na2CO3, Priprava i standardizacija NaOH, Određivanje kiseline u octu; Kompleksometrija: Određivanje Ca i Mg kompl. titracijom s EDTA, Određivanje cinka; Redoks reakcije: Određivanje željeza po Zimmerman-Reinhardt-u, Određivanje H2O2, Jodometrijsko određivanje bakra, Jodimetrijsko određivanje arsena; Reakcije taloženja: Određivanje bromida prema Volhardovoj metodi; Potenciometrijske titracije: Određivanje H3PO4, Određivanje halogenida,

Spektrofotometrija: Spektrofotometrijsko određivanje bakra.

Ishodi učenja:

  1. Odabrati metodu pogodnu za analizu uzorka.
  2. Primijeniti metode kvantitativne kemijske analize.
  3. Usporediti razultate dobivene analizom uzoraka.
  4. Potvrditi usvojene koncepte na rješavanje računskih zadataka.

Literatura:

  1. Praktikum analitičke kemije – skripta za internu uporabu

ŠIFRA: K1205

ECTS: 3

Nositelj: dr. sc. Željka Mioković

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

vježbe: 45
ukupno: 45

Opis predmeta:

Određivanje brzine vala zvuka pomoću Kundtove cijevi. Valovi zvuka – svojstva. Leće – svojstva. Linearno i volumno širenje krutih tijela. Mjerenje koeficijenta viskoznosti Hoplerovim viskozimetrom. Vodljivost elektrolita, elektroliza. Kolorimetrija. Provjera fizikalnih zakona u programu Electronics Workbench, apsorpcija beta zračenja u aluminiju. Zavojnica u izmjeničnom strujnom krugu. Kapacitet u izmjeničnom strujnom krugu. Analiza linearno polarizirane svjetlosti, polarimetrijsko određivanje šećera u vodenoj otopini. Toplina isparavanja vode, određivanje omjera specifičnih topl. kapac. kod stalnog tlaka i stalnog volumena. Određivanje specifičnog toplinskog kapaciteta tekućina. Zemljino magnetsko polje.

Ishodi učenja:

  1. Preporučiti i odabrati odgovarajuće eksperimentalne postupke i mjernu opremu za provjeru temeljnih fizikalnih zakona iz područja mehanike s mehanikom fluida, topline i termodinamike, titranja i valova, elektromagnetizma, grometrijske i valne optike i moderne fizike, te objasniti načela rada pojedinih mjernih instrumenata
  2. Sastaviti i pravilno rukovati mjernom opremom koja uključuje korištenje računalne podrške u prikupljanju mjernih podataka
  3. Kritički procijeniti eksperimentalne rezultate dobivene primjenom statističke i grafičke analize mjernih podataka koristeći računalne alate za obradu podataka
  4. Komentirati ovisnosti između mjerenih fizikalnih veličina prikazanih matematičkim relacijama i grafičkim prikazima
  5. Prosuditi o ograničenjima i valjanosti (moći) eksperimentiranja
  6. Razlikovati teorijske rezultate i rezultate eksprimentalnih istraživanja u fizici
  7. Vrednovati značaj i primjenu osnovnih fizikalnih zakonitosti iz mehanike s mehanikom fluida, topline i termodinamike, titranja i valova, elektromagnetizma, optike i moderne fizike u predmetima i uređajima kojima se služimo u svakodnevnom životu te analizirati osnovne principe rada na kojima ti uređaji rade.
  8. Organizirati timski rad pri provedbi eksprimenata te osmisliti i izraditi izvješće o  provedenim eksperimentima i dobivenim rezultatima.

Literatura:

  1. M. Požek, A. Dulčić; Fizički praktikum I i II, Sunnypress, Zagreb, 1999.
  2. Paić, M. Fizička mjerenja I, II i III, Liber, Zagreb, 1988.

ŠIFRA: K1213
ECTS: 1
Nositelj: Vedran Budetić, naslovni predavač

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

  • vježbe: 30
  • ukupno: 30

Opis predmeta: 

Programsku jezgru čine skupovi raznovrsnih kinezioloških aktivnosti koje se mogu podijeliti na osnovni i posebni nastavni program. Za njih se studenti opredjeljuju s obzirom na interes, stupanj usvojenosti motoričkih znanja, razinu sposobnosti, zdravstveni status te materijalne uvjete kojima se na sveučilištu odnosno odjelu raspolaže. Osnovni program sadrži sljedeće kineziološke aktivnosti (atletika, košarka, nogomet, odbojka, plesne strukture, plivanje, rukomet, stolni tenis,..) dok se posebni programi sastoje od aktivnosti koje su bile manje zastupljene u nastavnim programima osnovne i srednje škole (klizanje, fitness, aerobika, odbojka na pijesku, planinarsko pješačke ture, tenis, karate, teakwando, squash, kuglanje…).

Ishodi učenja:

  1. Usporediti aeroban i anaeroban trening.
  2. Argumentirati utjecaj pojedine vježbe na mišićnu skupinu.
  3. Izabrati opciju treninga i opterećenja prema vlastitim mogućnostima.
  4. Izmjeriti svoje rezultate usporediti ih s normama i drugim studentima.
  5. Odabrati svoj vlastiti program vježbanja.

Literatura:

  1. Pearl, B., Moran G. T. (2009). Trening s utezima, Gopal d.o.o, Zagreb