ŠIFRA: K1109

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Elvira Kovač-Andrić

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
seminari: 30
ukupno: 60

Opis predmeta:

Kemija elemenata glavnih skupina: dušik i elementi 15. skupine, kisik i elementi 16. skupine, halogeni elementi, plemeniti plinovi, kemija nekih metala. Kemija prijelaznih metala i svojstva kompleksnih spojeva sa stanovišta strukture, prirode kemijske veze, spektroskopskog i magnetokemijskog ponašanja. Teorija kristalnog i ligandnog polja u kemiji koordinacijskih spojeva. Elektronska spektroskopija. Uvod u kemiju čvrstog stanja. Uvod u bioanorgansku kemiju. Na seminarima se obrađuju aktualne teme iz područja anorganske kemije na temelju radova iz znanstvene literature (studenti sami referiraju radove), te utvrđuje gradivo kroz rješavanje zadataka.

Ishodi učenja:

  1. Komentirati  koordinacijske spojeve i usporediti  građu koordinacijskih spojeva.
  2. Integrirati znanja o atomskoj građi između elemenata glavnih skupina te osobitosti istih.
  3. Usporediti elektronsku strukturu prijelaznih metala te magnetske i spektroskopske značajke koje proizlaze iz iste.
  4. Usporediti pojmove kristalno i ligandno polje te posljedice istih svojstava na građu u čvrstom stanju.
  5. Utvrditi elektronska stanja pojedinih koordinacijskih spojeva.
  6. Potvrditi usvojene koncepte na rješavanje računskih zadataka.
  7. Valorizirati stečeno znanje pri izvođenju laboratorijskih vježbi.

Literatura:

  1. F. A. Cotton, G. Wilkinson and P.L. Gaus, Basic Inorganic Chemistry, 3. izd., John Wiley & Sons, New York, 1995.
  2. Filipović i S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  3. D. Grdenić, Molekule i kristali, 5. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  4. Rayner-Canham, T. Overton, Descriptive Inorganic Chemistry, Freeman & Co., New York, 2006.

ŠIFRA: K1105

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Olivera Galović

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 45
seminari: 15
ukupno: 60

Opis predmeta:

Poznavanje osnovnih značajki u instrumentalnoj analizi, prepoznavanje instrumentalne analize u znanosti i svakodnevnom životu.

Ishodi učenja:

  1. Usporediti principe instrumentalnih metoda koje se koriste pri analizi različitih uzoraka.
  2. Odabrati instrumentalnu metodu pogodnu za analizu različitih uzoraka.
  3. Utvrditi koje instrumentalne metode se najčešće koriste pri analizi različitih uzoraka.

Potvrditi usvojene koncepte na rješavanje računskih zadataka.

Literatura:

  1. D. A. Skoog, D.M. West i F.J. Holler,Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb,1999.

ŠIFRA: K1106

ECTS: 4

Nositelj: izv. prof. dr. sc. Mirela Samardžić

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

vježbe: 60
ukupno: 60

Opis predmeta:

  1. Kvalitativna analiza kationa I. i II. skupine pojedinačno;
  2. Kvalitativna analiza kationa I. i II. skupine u smjesi;
  3. Kvalitativna analiza kationa III. i IV. skupine pojedinačno;
  4. Kvalitativna analiza kationa V. i VI. skupine pojedinačno;
  5. Kvalitativna analiza kationa I. – VI. skupine u smjesi;
  6. Kvalitativna analiza aniona I. – III. skupine pojedinačno;
  7. Kvalitativna analiza aniona IV. i V. skupine pojedinačno;
  8. Kvalitativna analiza čvrstih anorganskih soli;
  9. Kvalitativna elementarna organska analiza.

Ishodi učenja:

  1. Usporediti kvalitativne i kvantitativne metode kemijske analize.
  2. Argumentirati metode kvalitativne kemijske analize.
  3. Odabrati primjenjive klasične metode kvalitativne kemijske analize.
  4. Odabrati opciju sistematske kvalitativne analize za dokazivanje kationa i/ili aniona prisutnih u uzorku, pojedinačno i u smjesi.
  5. Preporučiti uspješnu kvalitativnu analizu anorganskih soli i organskih supstanci.
  6. Argumentirati kemijske reakcije koje se odvijaju pri kvalitativnoj kemijskoj analizi.

Literatura:

  1. R. Matešić-Puač, Praktikum iz analitičke kemije, interna skripta, Osijek, 1998., str. 1.-63.

ŠIFRA: K1111

ECTS: 5

Nositelj: doc. dr. sc. Aleksandar Sečenji

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 45
seminari: 15
ukupno: 60

Opis predmeta:

Predavanja:

Struktura organskih molekula. Hibridizacija atomskih orbitala. Pregled ugljikovodika i funkcionalnih skupina; IR spektroskopija. Vrste reakcija organskih spojeva. Nomenklatura i stereokemija ugljikovih spojeva. Reakcijski mehanizmi (nukleofilna supstitucija SN1 i SN1; eliminacija E1, E2, E1cB; adicijske reakcije na alkene i alkine). Alkani i cikloalkani. Alkil-halogenidi. Alkeni. Alkini. Alkoholi i eteri. Konjugirani dieni. Benzen i reakcije (elektrofilna aromatska supstitucija).

Seminari:

Računski primjeri, primjeri iz nomenklature ugljikovih spojeva, stereokemije te pisanje mehanizama.

Ishodi učenja:

  1. Usporediti vrste veza u organskim spojevima i opisati molekulsku građu.
  2. Usporediti hibridizacije orbitala (ugljika), te navesti karakteristike jednostruke, dvostruke i trostruke veze.
  3. Predvidjeti fizička i kemijska svojstva i reaktivnost organskih spojeva na temelju njihove strukture.
  4. Klasificirati ugljikovodike na temelju strukturne formule, prepoznati i imenovati funkcionalne skupine organskih spojeva, te nacrtati odgovarajuću strukturnu formulu na temelju sistemskog naziva.
  5. Analizirati i komentirati IR spektre jednostavnih organskih spojeva.
  6. Usporediti vrste izomerija. Prepoznati konstitucijske izomere, te stereoizomere (enantiomere, dijastereoizomere), pridružiti odgovarajuće oznake konfiguracije izomerima i prikazati odgovarajuću konfiguraciju i stereokemiju spoja na temelju oznake.
  7. Utvrditi vrste organskih reakcija i usvojiti način pisanja reakcijskog mehanizma te nacrtati i komentirati energetski dijagram pojedine reakcije/mehanizma.
  8. Usporediti reakcijske mehanizme supstitucije (SN1, SN2), adicije, eliminacije (E1, E2) i elektrofilne aromatske supstitucije.

Literatura:

  1. T. W. Solomons & C.B. Fryhle: Organic chemistry, 9th Edition, John Wiley and Sons, Inc., USA, 2008.
  2. P. Y. Bruice: Organic chemistry, 4th Edition, Prentice Hall, USA, 2003.
  3. S. H. Pine: Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
  4. V. Rapić: Nomenklatura organskih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

ŠIFRA: K1122

ECTS: 4

Nositelj: doc. dr. sc. Vlatka Gvozdić

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 30
seminari: 30
ukupno: 60

Opis predmeta:

Vektorski prostori: definicija vektorskog prostora, dimenzija i baza vektorskog prostora, linearna zavisnost, prikaz vektora u bazi, koordinatni sustav, vektorski produkti, projekcija vektora, Gram-Schmidtova ortogonalizacija. Matrice i determinanta: pojam matrice, linearna kombinacija matrica, transponiranje i adjungiranje, matrični prikaz vektora i operatora, determinanta, Laplaceov razvoj, svojstva determinante, permanenta. Rang i inverz matrice: inverzna matrica, elementarne operacije s matricama, rang matrice, određivanje ranga matrice i inverzne matrice. Sustavi linearnih jednadžbi: homogeni i nehomogeni sustav, vektorski i matrični zapis, rješenje sustava, geometrijska interpretacija rješenja, Gauss-Jordanova eliminacija, Cramerovo pravilo, LU dekompozicija. Vlastiti vektori i vlastite vrijednosti: jednadžba vlastitih vrijednosti, vlastiti vektori, degeneracija, dijagonalizacija matrice, jednadžba vlastitih vrijednosti u kemiji Operatori: pojam operatora, osnovna svojstva operatora, Diracova bra-ket notacija, linearni operatori, hermitski operatori, Schrödingerova jednadžba. Simetrija molekula: pojam i važnost simetrije, elementi i operatori simetrije, točkine grupe, klasifikacija molekula, orijentacija molekule u koordinatnom sustavu, jednostavne primjene simetrije u kemiji. Približni brojevi: izvori pogrešaka, značajne znamenke, zaokruživanje, pogreške računskih operacija i funkcija, progresija pogreške. Nelinearne jednadžbe: grafičke i numeričke metode analize: izolacija rješenja, metoda raspolavljanja, Newton-Raphsonova metoda, metoda sekante, metoda uzastopnih približenja. Teorija vjerojatnosti: klasične definicije vjerojatnosti, aksiomatska definicija vjerojatnosti, uvjetna vjerojatnost, totalna vjerojatnost, Bayesova formula, osnove kombinatorike, teorem o uzastopnom prebrojavanju, varijacije, permutacije, kombinacije. Osnove statistike: deskriptivna statistika, mjere centralne tendencije, mjere varijabilnosti, uzorkovanje i grafički prikaz podataka, primijenjena statistika ,parametarski testovi, neparametarski testovi. Diskretne slučajne varijable: slučajne varijable, funkcija vjerojatnosti, kumulativna funkcija raspodjele, momenti raspodjele, uniformna raspodjela, Bernoullijevi pokusi, binomna raspodjela, Poissonova raspodjela, hipergeometrijska raspodjela, procjene parametara raspodjele. Kontinuirane slučajne varijable: funkcija gustoće vjerojatnosti, kumulativna funkcija raspodjele, momenti raspodjele, kontinuirana uniformna raspodjela, Gaussova raspodjela, eksponencijalna raspodjela, procjene parametara raspodjele. Regresijska analiza: linearna regresija i korelacija, intervali pouzdanosti, nelinearna regresija, višestruka regresija. Metode analize vremenskih serija:  trend, spektralna analiza vremenskih serija, Fourierova transformacija. Primjene linearne algebre : multivarijantne metode analize podataka.

Ishodi učenja:

  1. Potvrditi linearnu algebru u kemiji.
  2. Potvrditi numeričke metode u kemiji.
  3. Potvrditi teoriju vjerojatnosti i kombinatoriku u kemiji.
  4. Integrirati teorijsko znanje sa eksperimentalnim prilikom obrade podataka.
  5. Utvrditi simetriju molekula.
  6. Odabrati načine rješavanja matematički zahtjevnijih kemijskih problema uz pomoć računala.

Literatura:

  1. Kurepa: Uvod u linearnu algebru, Školska knjiga, Zagreb 1975.
  2. Klasinc, Z. Maksić i N. Trinajstić: Simetrija molekula, Školska knjiga, Zagreb 1979.
  3. Benšić, N.Šuvak: Uvod u vjerojatnost I statistiku, Sveučilište J.J. Strossmayera, Odjel za matematiku, Osijek 2014.
  4. P. Atkins, J. de Paula: Physical Chemistry, 8th Ed., Oxford University Press, 2007.

ŠIFRA: K204

ECTS: 6

Nositelj: prof. dr. sc. Igor Đerđ

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

predavanja: 45
seminari: 30
ukupno: 75

Opis predmeta:

Elektricitet. Elektroskop. Elektriziranje tijela trljanjem i influencijom. Vodiči i izolatori. Električna sila i Coulombov zakon. Električno polje i tok električnog polja. Gaussov zakon elektrostatike. Električna potencijalna energija i električni potencijal. Milikanov eksperiment. Električni kapacitet. Kondenzatori (pločasti kondenzatori, spajanje kondenzatora, energija pločastog kondenzatora, sile između ploča kondenzatora). Električna struja. Ohmov zakon. Električni otpor. Elektromotorna sila i jednadžba strujnog kruga, Kirchhoffova pravila, RC strujni krug, mjerni instrumenti (galvanometar, ampermetar i voltmetar). Whaetstoneov most i potenciometar. Magnetsko polje, silnice. Oerstedov pokus. Sila na naboj u gibanju. Gibanje električnog naboja u magnetskom polju. Magnetska sila na vodič kojim teče struja. Magnetski dipolni moment i moment sile na strujnu petlju. Spektrometar mase i ciklotron. Hallov efekt. Biot-Savartov zakon. Magnetsko polje oko ravnog, beskonačnog dugog vodiča, Magnetska sila između paralelnih vodiča. Ampereov zakon. Magnetski tok. Gaussov zakon magnetizma. Struja pomaka i poopćenje Ampereovog zakona. Vektori magnetizacije i jakost magnetskog polja. Klasifikacija magnetskih tvari; feromagnetizam, paramagnetizam i dijamagnetizam. Faradayev zakon elektromagnetske indukcije. EMI u vodiču koji se giba u magnetskom polju. Lenzovo pravilo. Inducirana EMS i električno polje. Vrtložne struje. Maxwellove jednadžbe. Ravni elektromagnetski valovi i njihova svojstva. Spektar elektromagnetskog zračenja. Samoindukcija i induktivitet zavojnice. RL strujni krug. Energija u magnetskom polju. Titranje LC kruga. Prijenos energije u LC krugu – analogija s harmonijskim oscilatorom. RLC strujni krug. Generatori izmjenične struje, otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenične struje, izmjenični RLC strujni krug, rezonancija u RLC krugu, snaga u krugu izmjenične struje, transformator struje, dioda kao ispravljač. Relativnost gibanja u klasičnoj mehanici, Galileijeve transformacije koordinata i brzina, Michelson-Morleyev pokus, Einsteinova relativnost gibanja, Lorentzove transformacije prostorvremenskih koordinata, kontrakcija duljine i dilatacija vremena, paradoks blizanaca, relativistička energija, ekvivalencija mase i energije. Optika, zakoni geometrijske optike, Fermatov ekstremalni princip, Totalna refleksija, ravni dioptar, planparalelna ploča, optička prizma, Disperzija svjetlosti, duga, boje. Ravno zrcalo, sferno zrcalo, konkavno i konveksno sferno zrcalo, nastajanje slike kod sfernog zrcala, Nastajanje slike lomom na prozirnim dioptrima, tanke leće, nastajanje slike kod tankih leća, jednadžba konjugacije leća, aberacija leća, Optički uređaji (oko, dalekozor, teleskop, mikroskop, fotoaparat). Valna optika, Youngov eksperiment, raspodjela intenziteta pruga interferencije, interferencija pomoću Lloydova zrcala, interferencija na tankom sloju, Newtonovi kolobari, difrakcija na uskoj pukotini, optička rešetka, difrakcija X-zraka na kristalnoj rešetci, polarizacija (selektivnom apsorpcijom, refleksijom, dvostrukim lomom, raspršenjem). Zračenje crnog tijela, Planckova kvantna hipoteza, Einsteinovo objašnjenje fotoefekta, emisijski i apsorpcijski linijski spektri, vodikov spektar, modeli atoma, Rutherfordov eksperiment i otkriće atomske jezgre, Bohrov model atoma, otkriće X-zraka, Comptonovo raspršenje, Temelji valne mehanike, Schroedingerova valna jednadžba, de Broglijevi valovi materije.

Ishodi učenja:

  1. Argumentirati osnovne fizikalne veličine u elektromagnetizmu, optici i modernoj fizici.
  2. Usporediti uvjete primjenjivosti najvažnijih zakonitosti u elektromagnetizmu, optici i modernoj fizici.
  3. Utvrditi osnovne zakonitosti na rješavanje jednostavnih konceptualnih i numeričkih problema u elektromagnetizmu, optici i modernoj fizici.
  4. Prezentirati principe rada pojedinih mjernih instrumenata.
  5. Identificirati neke zanimljive pojave u području elektromagnetizma, optike i moderne fizike.
  6. Utvrditi matematičke izraze za neke izvedene fizikalne veličine.
  7. Komentirati pojedine izvedene fizikalne zakone iz osnovnih zakona i principa.
  8. Vrednovati značaj i primjenu osnovnih fizikalnih zakonitosti u elektromagnetizmu, optici i modernoj fizici u predmetima i uređajima kojima se služimo u svakodnevnom životu te analizirati osnovne principe rada na kojima ti uređaji rade.

Literatura:

  1. Kulišić, V. Lopac, Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  2. Henč-Bartolić i sur., Riješeni zadaci iz valova i optike, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
  3. E. Babić, R. Krsnik, M. Očko, Zbirka riješenih zadataka iz fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1985.

ŠIFRA: K1212
ECTS: 1
Nositelj: Vedran Budetić, naslovni predavač

Semestralno opterećenje (po vrsti nastave):

  • vježbe: 30
  • ukupno: 30

Opis predmeta: 

Programsku jezgru čine skupovi raznovrsnih kinezioloških aktivnosti koje se mogu podijeliti na osnovni i posebni nastavni program. Za njih se studenti opredjeljuju s obzirom na interes, stupanj usvojenosti motoričkih znanja, razinu sposobnosti, zdravstveni status te materijalne uvjete kojima se na sveučilištu odnosno odjelu raspolaže. Osnovni program sadrži sljedeće kineziološke aktivnosti (atletika, košarka, nogomet, odbojka, plesne strukture, plivanje, rukomet, stolni tenis,..) dok se posebni programi sastoje od aktivnosti koje su bile manje zastupljene u nastavnim programima osnovne i srednje škole (klizanje, fitness, aerobika, odbojka na pijesku, planinarsko pješačke ture, tenis, karate, teakwando, squash, kuglanje…).

Ishodi učenja:

  1. Usporediti aeroban i anaeroban trening.
  2. Argumentirati utjecaj pojedine vježbe na mišićnu skupinu.
  3. Izabrati opciju treninga i opterećenja prema vlastitim mogućnostima.
  4. Izmjeriti svoje rezultate usporediti ih s normama i drugim studentima.
  5. Odabrati svoj vlastiti program vježbanja.

Literatura:

  1. Pearl, B., Moran G. T. (2009). Trening s utezima, Gopal d.o.o, Zagreb